Zemljama koje krše pravila mogao bi Bruxelles intervenirati u proračun
Čelnici Europske unije započeli su dvodnevni summit na kojem će pokušati dogovoriti obrise nove, čvršće ekonomske, fiskalne i političke unije za dugoročije razdoblje.
To podrazumijeva i prepuštanje dobrog dijela ovlasti nacionalnih država u korist zajedničkih institucija oko čega će se teško postići kompromis. Čelnici će se baviti dugoročnom vizijom EU-a, dok s druge strane raste pritisak financijskih tržišta i europskih partnera da se hitno pronađe rješenje za dužničku krizu koja se sve više šire. Nakon što su Grčka, Irska i Portugal već u programu međunarodne pomoći, nedavno su Španolska i Cipar zatražili pomoć za svoje banke. Kamate koje na svoje dugove plaćaju Španjolska i Italija postoje sve neizdržljivije i postoji bojazan da se one za neko vrijeme neće moći financirati na financijskim tržištima.
Na summitu kao promatrač i hrvatski premijer Zoran Milanović. Očekuje napredak u rješavanju krize, ali ne i definitivni odgovor. Europa očito ide prema višem stupnju političke i financijske integracije, rekao je Milanović po dolasku na summit. Nije isključio mogućnost da u Europskoj uniji za godinu dana kada Hrvatska uđe na snazi bude novi ustavni okvir. Istaknuo je da monetarna unije bez čvršćeg fiskalnog povezivanja može funkcionirati u dobra vremena, ali ne i u krizama kakva je sada.
Summit je započeo tradicionalnim susretom s predsjednikom Europskog parlamenta. Nastavljen je raspravom o Višegodišnjem proračunskom okviru i paktu za rast i zapošljavanje. U EU-u namjeravaju dogovoriti Višegodišnji proračunski okvir (MFF) do kraja ove godine, stoga ta tema zasad ne izaziva pozornost. Slično je i s paktom za rast i zapošljavanje, koji je već uglavnom dogovoren i koji predviđa da se oko 130 milijardi eura nepotrošenih sredstava iskoriste za investicije koji bi se potaknuo gospodarski rast.
Tijekom radne večere započet će rasprava o izviješću koje je pripremio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy u suradnji s predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Europske središnje banke Mario Draghim i šefom euroskupine Jean-Claude Junckerom. U izviješću naslovljenom Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, nalaze se prijedlozi za uspostavu bankovne, fiskalne, ekonomske i poliitčke unije.
Prema tom dokumentu, zemlje članice eurozone koje krše pravila o visini duga i deficita morale bi pristati na dijeljenje suvereniteta u proračunskoj politici i prepustiti zajedničkim institucijama u Bruxellesu ovlasti da interveniraju u njihove proračune. U izviješću se daju obrisi buduće arhitekture ekonomske i monetarne unije (EMU) koja se treba konkretizirati tijekom sljedećeg desetljeća, a to uključuje mogućnost promjene europskih ugovora. Podrobnija razrada pojedinosti u stvaranju istinske Ekonomske i monetarne unije može se očekivati u izvješću koje će predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy podnijeti za summit u prosincu ove godine, a mogće je i privremeno izvješće za jesenski summit u listopadu.
