Cijena zlata na 4115 dolara po unci, na burzama se trguje oprezno

Na azijskim se burzama u utorak trguje oprezno, a cijena je zlata dosegnula nove rekordne razine, dok predsjednik SAD-a Donald Trump pokušava smiriti ulagače nakon što je najavio drastične carine na uvoz kineske robe.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom su cijene dionica u Indiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Japanu pale između 0,1 i 2,7 posto, dok su u Australiji i Šangaju porasle između 0,1 i 0,2 posto.

Na burzama vlada oprez premda Trump pokušava smiriti ulagače, nakon što je u petak najavio da će od 1. studenog uvesti dodatne stopostotne carine na uvoz kineskih proizvoda. Kina je u nedjelju optužila SAD za dvostruke standarde i zaprijetila protumjerama, ako Washington uvede dodatne carine.

Posljednjih dana Trump poručuje da će sve biti u redu, da jako cijeni predsjednika Xia i da SAD ne želi naštetiti Kini. Ministar financija Scott Bessent kazao je, pak, da bi se Trump ipak mogao sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji krajem listopada, premda je Trump u petak kazao da nema razloga za taj sastanak.

Iz kineskog ministarstva trgovine jutros je poručeno da SAD ne može tražiti razgovore dok istodobno prijeti. Od danas će i Kina i SAD naplaćivati lučke pristojbe kompanija za pomorski prijevoz koje prevoze sve, od igračaka za odmor do sirove nafte, čime će otvoreno more postati novo bojište u trgovinskom ratu između dva najveća svjetska gospodarstva.

Sve to, kažu analitičari, umanjuje izglede za postizanje cjelovitog trgovinskog dogovora. Analitičari Citi banke kažu da ne očekuju eskalaciju trgovinskih tenzija između Pekinga i Washingtona.

– Razlog tome nisu toliko umirujući tweetovi predsjednika Trumpa tijekom vikenda, nego činjenica da je Kina možda jedina zemlja s pregovaračkom snagom zbog čega Washington možda mora biti fleksibilniji u svom pregovaračkom stavu – pišu analitičari Citija u osvrtu na situaciju.

Porasla vrijednost dolara

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,35 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,00 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 151,95 na 152,55 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1565 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1610 dolara. Cijene su nafte, pak, blago porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,08 posto, na 63,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,07 posto, na 59,55 dolara.

Cijena je zlata jutros dosegnula novu rekordnu razinu od 4.155 dolara po unci, što je posljedica nesigurnosti na financijskim tržištima zbog čega ulagači traže sigurnija utočišta za svoj kapital.

Dow Jones ojačao je 1,29 posto, na 46.067 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,56 posto, na 6.654 boda, a Nasdaq indeks 2,21 posto, na 22.694 boda. Najviše su jučer skočile cijene dionica nekoliko tehnoloških divova, zahvaljujući nastavku euforije u vezi razvoja umjetne inteligencije.

Cijena dionice proizvođača čipova Broadcoma skočila je gotovo 10 posto, Micron Technologya više od 6, a Nvidie gotovo 3 posto. PHLX indeks proizvođača čipova skočio je gotovo pet posto. Slijedile su dionice još nekoliko tehnoloških divova, kao što je Oracle, s rastom cijene za više od 5 posto.

– Razvoj umjetne inteligencije i dalje je glavni zamašnjak tržišta, pa nije iznenađenje da su ulagači odlučili kupovati dionice kojima je cijena u petak oštro pala. No, treba biti oprezan sve dok se ne riješi sukob između Washingtona i Pekinga – kaže Sam Stovall, strateg u tvrtki CFRA Research.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,16 posto, na 9.442 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,60 posto, na 24.387 bodova, a pariški CAC 0,21 posto, na 7.934 boda.