Biznis i politika
StoryEditor

Zlosretne rang-liste: Pa i nije loše biti među šest posto odabranih

24. Rujan 2023.
Rang liste, sveučilišta

Svake godine mjesta hrvatskih sveučilišta na rang-listama najboljih svjetskih sveučilišta izazovu nezadovoljstvo​ u hrvatskoj javnosti. I ovoga je puta bilo tako jer, prema novome Quacquarelli Symonds World University Rankingsu 2024 (QS WUR), zagrebačko sveučilište ​smješteno je od 751. do 760. mjesta, a riječko i splitsko te Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 1201. do 1400. Times Higher Education World University Rankings 2023 (THE WUR) donosi malo drukčiji razmještaj: splitsko je sveučilište od 1001. do 1200. mjesta, zagrebačko od 1201. do 1500., riječko od 1501. mjesta naviše, a osječkoga nema. Koliko smo daleko od vječnih perjanica MIT-a, Cambridgea, Oxforda, Harvarda i Stanforda? Ili možda i nismo toliko daleko?

Nije stvaran pokazatelj

Navedena rangiranja tek su dva od mnogih sustava rangiranja, iznosi prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, a Sveučilište u Zagrebu na drugim svjetskim rang-listama najboljih sveučilišta zauzima viša mjesta. Primjerice, kaže da je na Webometricsu na 507. mjestu, među tisuću je najboljih svjetskih sveučilišta, prema Academic Ranking of World Universitiesu (ARWU, Šangajska lista), između 401. i 500. mjesta, a na University Ranking by Academic Academic Performanceu nalazi se na 397. mjestu. Pri tome na Šangajskoj listi od 30.000 svjetskih sveučilišta samo njih 2500 udovoljava postavljenim kriterijima izvrsnosti, a objavljuje se popis od tisuću sveučilišta.

– Različita rangiranja koriste se različitim kriterijima koji imaju različitu relevantnost i u obzir uzimaju različite izvore podataka. Tako THE WUR i QS WUR primjenjuju bazu znanstvenih članaka Scopus, a za hrvatska sveučilišta relevantna je baza Web of Science, posebno u područjima STEM-a, dakle znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Rangiranja su dobar izvor informacija i tako ih treba shvaćati. Rangiranje je naznaka, pokazatelj kvalitete nekog sveučilišta u svijetu i većinom služi kao reputacijski faktor, a ne kao stvaran i objektivni pokazatelj kvalitete na temelju kojih sveučilišta razvijaju svoje politike i aktivnosti – uvjeren je Lakušić.

Budući da je na svijetu od dvadeset pet do trideset tisuća sveučilišta, stalna prisutnost na nekom popisu tisuću ili dvije tisuće najboljih samo po sebi, prema Lakušićevu mišljenju, uspjeh je za naša sveučilišta. Mjesto naših sveučilišta, nastavio je, u redoslijedu na popisu među tih oko tri posto najboljih svjetskih sveučilišta istodobno je plod njihove kvalitete, ali i metodoloških obilježja svake rang-liste.

– Stoga je za razumijevanje te tematike nužno uvijek imati na umu i unutarnje metodološke probleme svakog od tih rangiranja koji kontinuirano izazivaju kritike tih popisa u svjetskoj akademskoj zajednici. Zbog načina sastavljanja rang-lista mjesto u drugom dijelu ili pri kraju neke od njih treba donekle smatrati objektivno zadanim i zadovoljavajućim za naša sveučilišta. Jednostavno je nemoguće da sveučilišta našeg tipa i materijalne snage konkuriraju mnogim američkim, britanskim, kineskim ili njemačkim koja se redovito nalaze u prvom dijelu tih rang-lista. Moramo shvatiti da velik pomak na njima nije ni moguć, ali ni potreban – jasan je Lakušić.

Šira slika

Prema najnovijim procjenama, na svijetu ima nešto više od 29 tisuća sveučilišta. Na ljestvici QS WUR 2024 zastupljeno ih je 1498, a 1799 na THE WUR-u 2023, istaknula je prof. dr. sc. Senka Maćešić, prorektorica za digitalizaciju i razvoj Sveučilišta u Rijeci. To znači, dodala je, da se samo šest posto svjetskih sveučilišta pojavljuje na tim ljestvicama, a preostalih 94 posto ne sudjeluje na njima i ne zadovoljava njihove najniže uvjete. Na visokim mjestima tih ljestvica, prema njezinu mišljenju, očekivano dominiraju sveučilišta iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenoga Kraljevstva, Kanade, Australije, zapadne Europe, Japana i Južne Koreje.

– Štoviše, otprilike pola svih sveučilišta na tim ljestvicama upravo su ona iz tih država. Na sličnim mjestima kao tri hrvatska sveučilišta, riječko, osječko i splitsko, pojavljuju se također sveučilišta iz SAD-a, ali ona manje poznata, npr. Portland State University i San Francisco State University. Na mnogo višim mjestima ljestvice od naših sveučilišta sve se češće pojavljuju i ona iz Kine, Indije, Brazila, Katra, Saudijske Arabije ili Irana. Šira slika navodi na nekoliko zaključaka; prvo, da hrvatska sveučilišta, iako zauzimaju niža mjesta na ljestvicama, ipak pripadaju skupini od šest posto najboljih svjetskih sveučilišta; drugo, da su uspješnija sveučilišta anglosaksonskog modela, sveučilišta velike tradicije te, općenito, ona iz već poznatih ekonomskih sila te iz onih koje će to tek postati. Najuspješnija su sveučilišta ona iz država u kojima postoji iskustvo da se ulaganje u istraživanja višestruko vraća inovacijama u proizvodnji, ali i povećanom državnom i vojnom nadmoći – objasnila je Maćešić.

Sustavan pregled popisa svih sveučilišta na obje ljestvice iz perspektive država odaje dojam da društva i države znatno određuju uspješnost svojih sveučilišta. Taj zaključak ipak, rekla je Maćešić, ne znači da sveučilišta nisu odgovorna za svoje mjesto na ljestvicama.

– To znači sljedeće: ako se na hrvatskim sveučilištima nastavimo truditi uvoditi promjene u postojeći sveučilišni model i društveni okvir, u najboljem ćemo slučaju uspjeti ne zauzeti i niža mjesta od sadašnjih na ljestvicama. Upravo tako kako činimo već godinama. Za viša mjesta na ljestvicama za malu i manje slavnu zemlju i sveučilišta kao što su hrvatska rješenje je u internacionalnim znanstvenim, projektnim i institucijskim kontaktima i suradnjama, povećavanju internacionalne mobilnosti, odnosno odlasku u inozemstvo i vraćanje iz njega profesora, ali i što više studenata, doktoranada i poslijedoktoranada – sigurna je Maćešić.

Neuzimanje u obzir posebnosti

Za prof. dr. sc. Igora Jerkovića, prorektora za znanost i kvalitetu Sveučilišta u Splitu, od oko 20.500 sveučilišta hrvatska sveučilišta koja se rangiraju na tim ljestvicama među dvije su tisuće vrhunskih svjetskih sveučilišta, zato je pitanje što uopće znači ‘niže mjesto‘. Primjerice, na QS WUR-u Sveučilište u Splitu rangira se od 2021. i, osim statističkih podataka, četrdeset posto rangiranja pripada akademskom ugledu prema individualnom mišljenju svjetskih stručnjaka, a deset posto ugledu kod poslodavaca.

– Kad se pogledaju rezultati ljestvice QS University Rankings Emerging Europe & Central Asia, uočava se mnogo bolje rangiranje Sveučilišta u Splitu, unutar trideset posto najuspješnijih od 2019. do danas. Na ljestvici THE WUR ono pripada kategoriji u kojoj je otprilike dvije trećine najbolje rangiranih sveučilišta u svijetu. Ipak, postoje razlike u rangiranju među područjima. Primjerice u life sciences, clinical and health i physical sciences Sveučilište u Splitu među otprilike pola je rangiranih, a prvi se put od 2022. pojavljujemo u području business and economics.

I na to rangiranje najviše utječe anketa o ugledu nastave – 15 posto, istraživanja – 18 posto, te međunarodno okružje – 7,5 posto. Naša sveučilišta suočavaju se s mnogim izazovima povezanima s financiranjem, istraživanjem, nastavom, međunarodnom suradnjom i vidljivošću, što QS WUR i THE WUR vrednuju. Metodologije koje primjenjuju te i druge organizacije za rangiranje katkad mogu favorizirati sveučilišta s jakim svjetskim mrežama i velikim istraživačkim doprinosom, što sveučilišta poput naših stavlja u nepovoljniji položaj. Također, svake godine broj visokih učilišta koja se rangiraju raste za desetak posto – ocjenjuje Jerković.

Prema njegovu mišljenju, dio problema nedovoljne su financije, ali i metodologija pojedinog rangiranja koja katkad ne uzima u obzir sve specifičnosti sveučilišta i ne obuhvaća sve aktivnosti koje se provode, nego samo dio njih. Uviđa i da rangiranje koje se pretežito temelji na anketnoj procjeni ugleda sveučilišta ima ograničenja.

– Engleski je dominantan jezik za akademsku komunikaciju pa sveučilišta na kojima se upotrebljava obično imaju prednost u svjetskom priznavanju i suradnji – vjeruje Jerković. 

23. travanj 2024 03:35