Znaju što jedemo: Dio smo najstrožeg sustava sigurnosti hrane u svijetu

Učestale vijesti o povlačenju prehrambenih proizvoda s polica prodavaonica ili pozivi na povrat kupljenih proizvoda zbog prisutnosti bakterija, pesticida ili drugih sastojaka štetnih za zdravlje otvaraju pitanje što jedemo, tko se bavi provjerom kvalitete i sigurnosti hrane te kako se taj proces provodi. Prema podacima posljednjeg istraživanja Eurobarometra, hrvatskim je građanima sigurnost hrane, uz cijenu, najvažniji kriterij pri kupnji, što je znatno veći postotak od europskog prosjeka. Čak 61 posto Hrvata ističe da odluku o kupnji donosi na temelju sigurnosti, cijene i podrijetla hrane.

Stalno uzorkovanje

Sigurnost hrane podrazumijeva smanjivanje ili gotovo potpuno uklanjanje mogućnosti nastanka štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje prouzročenih hranom te obuhvaća postupke rukovanja, pripreme i skladištenja hrane. Kvaliteta hrane odnosi se na svojstva karakteristična za određenu vrstu hrane kao što su senzorska i nutritivna svojstva, trajnost, pakiranje, označavanje i druga. Provjera kvalitete i sigurnosti hrane traje od polja do polica i u njoj sudjeluju proizvođači hrane, agencije za hranu i Državni inspektorat RH. Zbog čega se narušava kvaliteta finalnih prehrambenih proizvoda, objašnjava operativni direktor za industriju Belje plus Gordan Glavaš.

– Najveći su izazovi transport proizvoda, i to zbog održavanja hladnog lanca u svim vremenskim prilikama, te rukovanje proizvodima, pri čemu se može oštetiti ambalaža i narušiti kvaliteta proizvoda. Ako se proizvodi čuvaju i skladište u neodgovarajućim uvjetima, mogu se ubrzano kvariti ili u njima mogu nastati organoleptičke promjene – objašnjava Glavaš.

Upravljanje kvalitetom proizvoda Belja počiva na sustavima ISO 9001, HACCP i IFS Food, a sljedivost proizvodnje prati se od polja do stola.

–​ Primijenjene politike, procesi, dokumenti i zapisi ključni su za kontrolu kvalitete proizvoda od sirovine do finalnog proizvoda koji izlazi na tržište. Kako se bavimo proizvodnjom mliječnih i mesnih proizvoda i vina, postoje interna pravila i propisi koji su prilagođeni za svaku od proizvodnji u skladu s njihovim specifičnostima – kaže Glavaš i dodaje da se u proizvodnji mliječnih proizvoda Belja svaki dan uzorkuju pristigle sirovine, uzimaju se uzorci iz proizvodnje radi praćenja proizvodnog procesa te iz gotovih proizvoda na kojima se provode kemijske i mikrobiološke analize. Brzim brisovima utvrđuje se mikrobiološka čistoća predmeta, radnih površina i ruku te odjeće zaposlenika, a prije punjenja vina u boce provodi se završna organoleptička i fizikalno kemijska analiza uzoraka proizvoda iz spremnika u kojima se testiraju miris, okus i boja vina.

– Naglasio bih da su koordinatorice upravljanja kvalitetom, voditeljice laboratorija te voditeljice sustava upravljanja kvalitetom educirane kao interne nadzornice standarda kvalitete kao što su ISO 9001, IFS Food i halal te se kontinuirano obrazuju o izmjenama zakonskih regulativa, zahtjeva uvedenih standarda i svih drugih novih dostignuća u kontroli kvalitete proizvoda – ističe Glavaš.

Probir dobavljača

U Atlantic Grupi, koja proizvodi robne marke Cedevitu, Donat, Argetu, Barcaffè, Grand kafe, Cocktu, Smoki, Bananicu, Jimmy Fantastic, Štark i druge u trinaest proizvodnih pogona diljem regije, kontrolom kvalitete bave se timovi stručnjaka iz područja prehrambene tehnologije, kemije, mikrobiologije, veterine i drugih srodnih struka te multidisciplinarni timovi koji uključuju sve ključne procese u cijelome opskrbnom lancu. Voditeljica Korporativnog osiguranja kvalitete Atlantic Grupe Nuša Halamić objašnjava da kontrola kvalitete svih Atlanticovih proizvoda počinje odabirom dobavljača sirovina.

– Moraju zadovoljiti naše visoke standarde kvalitete, a oni su često iznad zakonski propisanih kako bismo zadržali sigurnost i kvalitetu svojih proizvoda. Kao pratnja svim procesima tu su i standardi koji znatno dodaju vrijednost cijelom proizvodnom i distributivnom procesu te su dodatni motiv za unaprjeđenje i usklađivanje vlastitih procesa. Budući da su zahtjevi standarda GFSI (Global Food Safety Initiative) kupaca i principala iz godine u godinu sve stroži, i ljestvice sigurnosti i kvalitete hrane podižu se sve više – naglašava Halamić.

Više od dvjesto metoda

Podravka svakodnevno primjenjuje više od dvjesto različitih metoda ispitivanja i kontrolu kvalitete svojih proizvoda u deset laboratorija povezanih informatičkim sustavom radi najboljeg upravljanja kvalitetom u opskrbnom lancu (od polja do stola) i povećavanja efikasnosti. Kontrola kvalitete proizvoda usklađena je, objašnjavaju u tvrtki, sa zakonima i regulativom Europske unije te odgovarajućim Podravkinim politikama i standardima. Ona započinje kontrolom sirovina koje Podravka nabavlja od provjerenih i odobrenih dobavljača i koja nakon prihvata prolazi ulaznu kontrolu uz analitičku provjeru u vlastitim i vanjskim akreditiranim laboratorijima, a obuhvaća i provjeru ulazne dokumentacije i nadzor mjerodavnih inspekcijskih i certifikacijskih tijela. Verifikacija svih proizvodnih faza nastavlja se kontrolom poluproizvoda i gotovih proizvoda prije izlaska na tržište. Tako kompanija posluje prema najvišim standardima sigurnosti hrane i upravljanja kvalitetom: normi ISO i principima HACCP Codex Alimentarius​, najstrožim standardima sigurnosti hrane BRC Food i IFS Food, vjerskim normama halal i košer, bionormama i AOECS-ovim smjernicama za bezglutenske proizvode. K tome stalno educira zaposlenike kako bi stečena znanja mogli primjenjivati u praksi.

Pozornost na distribuciji

U cjelokupnome Vindijinom proizvodnom asortimanu, koji ima više od 1400 proizvoda, za osiguranje kontrole kvalitete odgovorni su iskusni stručnjaci zaduženi za to da svaki proizvod udovolji najvišim standardima. To uključuje pomnu kontrolu svakog segmenta proizvodnog lanca, počevši od farme do kontrole i pakiranja. Riječ je o iznimno strogoj kontroli opreme, rukovanja, pakiranja, skladištenja i distribucije kako bi se osigurala vrhunska kvaliteta proizvoda i briga o dobrobiti potrošača, što također potvrđuju certifikati. Grupa Vindija među potvrdama kvalitete i izvrsnosti posjeduje i certifikat sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001:2015, halal i košer, norme IFS Food i BRCGS za upravljanje kvalitetom i sigurnošću hranom, AOECS-ov certifikat za bezglutenske proizvode te žig za nacionalni projekt Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo ‘Živjeti zdravo‘. Osim što sustavno ulaže u unaprjeđivanje kvalitete cjelokupnoga proizvodnog procesa, posebnu pozornost posvećuje distribuciji finalnih proizvoda u vlastitome distributivnom lancu, i to uz neprekinuto održavanje rashladnog procesa za postojanu kvalitetu i svježinu svih proizvoda, što sprječava narušavanje njihove kvalitete.

Povlačenje s polica

Osim u vlastitim laboratorijima, proizvođači hrane i mjerodavne ustanove, ali i privatne osobe, mogu uzroke za provjeru kvalitete hrane dati analizirati Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Prema riječima voditeljice Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane HZJZ-a Dubravke Marije Kreković, subjekt u poslovanju hranom odgovoran je za zdravstvenu ispravnost hrane koju stavlja na tržište u skladu sa zakonskim propisima.

– Hrvatski zavod za javno zdravstvo, odnosno Odjel za zdravstvenu ispravnost hrane koji je dio Službe za zdravstvenu ekologiju, analizira hranu u laboratorijima, tj. njezinu mikrobiologiju i kvalitetu, ostatke pesticida, aditiva, kontaminanata te GMO-a. Zavod nije mjerodavan za povlačenje hrane s polica, to mogu činiti ili oni koji su je stavili na tržište ili inspektori Državnog inspektorata kad se laboratorijskim analizama ustanovi da hrana nije zdravstveno ispravna – napominje Kreković.

Dodaje da kriteriji zdravstvene ispravnosti hrane ovise o vrsti hrane i sastojaka, rizicima koje nosi okoliš, primjeni agrotehničkih mjera, skladištenju, upotrebi proizvodne tehnologije te njezinu čuvanju prije i nakon isporuke kupcu.

Bez najave

U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) kažu da je sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj dio europskoga sustava, najsigurnijega i najrigoroznijega na svijetu. Kontrola sigurnosti prati se u svakoj fazi, a dopuštene granice postavljene su visoko iznad vrijednosti koje bi mogle štetiti zdravlju potrošača.

Za kontrolu i povlačenje s tržišta i kontrolu na granici mjerodavna je sanitarna, veterinarska i poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata RH (DIRH). Kontrole se u pravilu provode bez najave. DIRH je i nacionalna kontaktna točka sustava RASFF (Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje – Rapid Alert System for Food and Feed), koji djeluje 24 sata na dan svih 365 dana u godini te kontrolira i naređuje opoziv, odnosno povlačenje proizvoda s hrvatskog tržišta.

Na nacionalnoj je razini za procjenu rizika referentno tijelo HAPIH – on na DIRH-ov zahtjev prvi procjenjuje rizik za zdravlje ljudi. Procjenu treba napraviti u najkraćem mogućem roku, najviše u tri sata. Zato su u HAPIH-ovu Centru za sigurnost hrane i Centru za zaštitu bilja organizirana danonoćna dežurstva.