‘;
Samo se trećina prijavljenih patenata upotrebljava u komercijalne svrhe. Gotovo smo jednako dobri kao SAD u osnivanju poduzeća, odnosno startupova, no kad je riječ o poduzećima koja rastu, tj. scaleupsima, lošiji smo od konkurenata. Moramo premostiti taj jaz
Predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen drugi petogodišnji mandat, koji je počeo 1. prosinca 2024., neće biti ništa manje zahtjevan od prvoga, koji su obilježile pandemija, inflacija i energetska kriza te rat u Ukrajini. Novi mandat već sad opterećuju nova geopolitička dinamika, tehnološka utrka, deindustrijalizacija, i Stari kontinent zbog svega toga kao da gubi globalnu relevantnost. Sve to ostavlja posljedice i na europsku industriju i cjelokupan poslovni sektor koji slabo razumije rješenja novoga kolegija Europske komisije koji se drži sličnih fraza kao prije, pa se tako ističe da nova, pomlađena Komisija u novi mandat ulazi sa strategijom u kojoj je naglasak na jačanju europske suverenosti, ubrzanju zelene i digitalne tranzicije te osiguravanju dugoročne gospodarske konkurentnosti. Koji su prioriteti Europske komisije u sve nesigurnijem globalnom okružju, s brzorastućim globalnim pritiscima i izazovima koji testiraju i političku i gospodarsku otpornost Europske unije, razgovarali smo sa Zrinkom Ujević, voditeljicom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Što će sve biti u središtu interesa nove Komisije i kako bi to moglo utjecati na hrvatske poduzetnike i realni sektor? Kako ćemo im olakšati poslovanje i produbiti jedinstveno tržište?
– U fokusu su nove Komisije jačanje globalne konkurentnosti Unije i još snažnije jedinstveno europsko tržište. Važni će biti poticanje inovacija te potpora malim i srednjim poduzećima, a takvih je najviše u EU-u. Za njihovu konkurentnost ključno je smanjenje administrativnih zapreka i pojednostavnjenje propisa, pa je tako jedan od novih portfelja u Komisiji posvećen pojednostavnjenju. Naš je cilj olakšati poslovanje poduzećima diljem Europe. Slušamo predstavnike privatnog sektora koji nam govore da ih regulativni zahtjevi katkad opterećuju, da za neka područja imaju previše izvješća ili previše preklapanja, da su zahtjevi presloženi ili skupi. Moramo pojednostavniti svoja pravila kako bismo smanjili opterećenje poduzeća, ali istodobno je važno jamčiti pravnu sigurnost u onome što od njih očekujemo. Razmotrit ćemo europsko zakonodavstvo u različitim sektorima, jer najveća je snaga jedinstvenog tržišta upravo u tome da zamijeni mnoge nacionalne zahtjeve jedinstvenim skupom pravila.
Pretjeruje li Komisija s regulacijom?
– Europska komisija teži ravnoteži između potrebne regulacije i fleksibilnosti kako bi se postigli Unijini ciljevi uz minimalno opterećenje za građane i poduzeća. Zakonodavni okvir Europske unije mora biti učinkovit, proporcionalan i usmjeren na stvarne potrebe građana i poduzeća. Težimo pojednostavniti zakonodavstvo i izbjeći nepotrebna administrativna opterećenja. Detaljno procjenjujemo učinke prije predlaganja novih propisa uzimajući u obzir gospodarske, socijalne i okolišne aspekte. Redovito vrednujemo postojeće zakonodavstvo kako bismo uočili područja za poboljšanje i osigurali da propisi ostanu relevantni i učinkoviti, a konkretne mjere osmislit ćemo i u idućem mandatu. Osim toga, Komisija organizira javna savjetovanja omogućavajući tako zainteresiranim građanima, poduzećima i ostalim dionicima da iznesu mišljenja i prijedloge. Participativni pristup osigurava da regulativa zrcali stvarne potrebe i pridonosi transparentnosti procesa.
Prati li Komisija kako njezine politike utječu na ljude, a pogotovo na realni sektor?
– Komisija uz pomoć svojih predstavništava, uključujući ono u Hrvatskoj, sustavno prati kako europske politike utječu na građane, gospodarstvo i širi društveni kontekst. Predstavništva djeluju kao poveznica između Europske unije i država članica omogućavajući dvostranu komunikaciju, od informiranja lokalnih zajednica o politikama EU-a do prenošenja povratnih informacija iz država članica u institucije u Bruxellesu.
Kako će se Komisija nositi s administracijom Donalda Trumpa ako doista uvede carine i za EU?
– Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojoj je prvoj čestitci novoizabranom predsjedniku Trumpu najbolje sažela odnos između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Mi nismo samo saveznici, postoje duboke veze koje ujedinjuju gotovo osam stotina milijuna građana i te su veze ukorijenjene u zajedničkoj povijesti, predanosti slobodi i demokraciji te zajedničkim ciljevima sigurnosti i mogućnosti za sve. U tom kontekstu i na tim osnovama, uvjereni smo da dijalogom i suradnjom možemo riješiti svaki izazov, a to uključuje i trgovinske odnose. SAD je i dalje najveći trgovinski partner EU-a. Transatlantski odnosi ključna su arterija svjetskoga gospodarstva. EU ili SAD najveći su trgovinski i ulagački partner gotovo svake druge zemlje u globalnome gospodarstvu. Gospodarstva obaju područja zajedno tvore trećinu svjetske trgovine robom i uslugama te gotovo trećinu svjetskoga BDP-a kad je riječ o kupovnoj moći. Drugim riječima, u složenome geopolitičkom okružju trebamo ustrajati na dijalogu i suradnji jer naši građani to očekuju od nas. Spremni smo surađivati s SAD-om na svim područjima od zajedničkog interesa, poput zelene tranzicije, digitalne transformacije i sigurnosnih pitanja.
Europska unija zaostaje za SAD-om i Kinom, između ostalog, u privatnim ulaganjima u istraživanje i razvoj.
– Potrebno je povećavati ulaganja, i privatna i javna, u istraživanje i razvoj kako bismo smanjili zaostatak za globalnim konkurentima poput SAD-a i Kine. Ako pogledamo udjel Europe u prijavama patenata na globalnoj razini, usporedivi smo s te dvije zemlje. Ipak, samo se trećina prijavljenih patenata upotrebljava u komercijalne svrhe. Gotovo smo jednako dobri kao SAD u osnivanju poduzeća, odnosno startupova, no kad je riječ o poduzećima koja rastu, tj. scaleupsima, lošiji smo od konkurenata. Moramo premostiti taj jaz.
Koje će konkretne korake EK napraviti kako bi se tvrtkama omogućio lakši pristup kapitalu, koja je budućnost fondova EU, kako ubrzati digitalizaciju i odgovore na druga pitanja pročitajte u ostatku intervjua objavljenog u novom tiskanom i digitalnog izdanja Lidera.