Biznis i politika
StoryEditor

Zvonimir Savić: Hrvatska je po razvijenosti prešla Slovačku i Grčku, približila se Portugalu i Poljskoj...

20. Srpanj 2023.
Zvonimir Savićfoto Ratko Mavar

Zvonimir Savić bio je glavni ekonomist HGK-a, u kojem je i danas formalno zaposlen, ali je ustupljen Vladi, gdje je premijerov posebni savjetnik za ekonomiju. S njim smo razgovarali prošlog četvrtka u sjedištu Vlade na Markovom trgu.

Čini se da je Ministarstvo gospodarstva među najkrhkijim u vladama Andreja Plenkovića. Martina Dalić, Darko Horvat i Tomislav Ćorić morali su otići, a sad je u plinskoj aferi ozbiljno uzdrmana pozicija Davora Filipovića. Koliko se to reflektira na gospodarsku politiku?

– Moj djelokrug s aspekta provedbi vladinih politika praćenje je utjecaja na gospodarski rast plus provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Tu ide sve dinamikom koja je zacrtana i planirana unatoč svim globalnim izazovima i krizama s kojima smo se morali suočiti. Od ruske agresije na Ukrajinu nije bilo nikakvih propusta u Vladinim strateškim odlukama ni problema u opskrbi energentima, kakve su neke druge države imale. Vladina odluka bila je da ne smije nedostajati plina, struje i nafte te subvencionirati gospodarstvu i kućanstvima cijene energenata, i u tome smo uspjeli. Posljedica je jedna od najnižih cijena električne energije u EU-u za kućanstva i mala poduzeća, koja je na trećini prosječne cijene u EU-u, i jedna od najnižih cijena plina za kućanstva u Europi. Slijedom toga, 2022. je s aspekta poslovanja tvrtki bila iznimno uspješna godina – ukupni prihodi poduzetnika porasli su 27 posto, izvoz više od 41 posto, a plaće gotovo 10 posto u odnosu na 2021. godinu. Dakle, Vlada je donijela dobre odluke, s pozitivnim utjecajem na poslovanje poduzetnika.

Dakle, vi nemate nikakve veze s kadroviranjem u ministarstvima?

– Moj je posao bila provedba ulaska u europodručje, za što sam bio predsjednik Upravljačkog odbora, i taj smo cilj ostvarili brže nego bilo koja druga država članica europodručja. Drugi bitan posao je koordinacija, izrada i provedba NPOO-a, gdje imamo ogromna sredstva, 5,5 milijardi eura nepovratnih EU sredstava i već dulje smo među najuspješnijim državama EU-a u njegovoj provedbi. Kadrovi nisu moj posao.

Da nastavimo s vašim djelokrugom, nije li uzrok afera poput ove plinske korporativno upravljanje, koje ionako trebamo dići na višu razinu jer je to ključni preduvjet za ulazak u OECD. Čini mi se da tu ‘štekamo‘.

– Meni se ne čini…

Znači da je prije bilo još lošije?

– Dat ću samo nekoliko primjera. Dakle, korporativno upravljanje bilo je jedan od preduvjeta Akcijskog plana u sklopu procedure ulaska u europodručje. U rujnu 2021. napravljen je akcijski plan za implementaciju preporuka OECD-a za unapređenje korporativnog upravljanja. Prema zadnjim pokazateljima dosad je provedeno 35 posto, djelomično još pet posto, a ostatak je u tijeku ili još nisu provedene. Mislim da je dobro što to pratimo, a provjeravat će i OECD. Nakon Schengena i eurozone, OECD je jedina preostala organizacija kojoj Hrvatska treba pristupiti. Pristupni proces OECD-u alat je i za unaprjeđenje reformskih procesa.

Kako biste opisali gospodarski trenutak u Hrvatskoj?

– Trenutačno imamo najveći broj zaposlenih osoba ikad, više od 1,6 milijuna, u mandatu ove Vlade to je porast od 170 tisuća, broj osiguranika najveći je u zadnjih 30 godina, a broj nezaposlenih najmanji od 1989., prosječna i minimalna plaća nikad nisu bile veće – prosjek je porastao 70 posto, a minimalac 50 posto, kreditni je rejting rekordno visok i jedina smo država na svijetu koja je prema sve tri najveće agencije od početka ruske agresije u veljači 2022. zabilježila rast kreditnog rejtinga. Naš je BDP rekordno visok, skočila je i razvijenost u odnosu na prosjek EU-a, gospodarski rast je među četiri najveća u EU-u, provedba NPOO-a među tri najbolje u Uniji. Robni nam je izvoz rastao 30 posto u 2022., više nego i u jednoj drugoj članici EU-a. U dvije je godine narastao 60 posto, što je veći rast nego kumulativno prethodnih devet godina. Pa, kad me pitate za gospodarski trenutak, mislim da je jako dobar. Ne idealiziram, ali ozbiljnih strukturnih problema nemamo, a kada se pojave – rješavamo ih.

Koliko smo spremni za daljnji razvoj kad novac iz EU-a počne dolaziti u manjim količinama? Sad se razvijamo isključivo na EU pogon.

– Koristimo se članstvom u EU-u za brži razvoj Hrvatske i jačanje otpornosti na buduće krize. Ulaganjem u infrastrukturu pridonosimo razvoju stvaranja temelja za nastavak gospodarskog rasta. Stvaraju se ozbiljne pretpostavke da bismo mogli nastaviti na tom valu razvoja – a prešli smo po razvijenosti i Slovačku i Grčku, približili smo se Portugalu, vrlo blizu smo Poljskoj, baltičkim državama i Mađarskoj. Fondovi nam daju uzlet da nastavimo taj trend. Dakle, ovih deset godina svojevrsno je ‘šparanje‘ zahvaljujući investicijama iz EU-a. Da nemamo ovako brz gospodarski rast, da nam produktivnost ne raste, da se jako loše koristimo EU fondovima, onda bismo imali desetljeće koje nismo iskoristili. Jednoga dana kad iznos novca iz EU jenja – neće on nestati, ali će se smanjiti – bit ćemo na znatno većoj razvojnoj razini nego danas.

Kompletan intervju možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera

09. lipanj 2024 08:41