Fight Club
StoryEditor

Izmjena zakona o plaćama treba ići u hitnu proceduru

13. Listopad 2016.

Most je formiranje Vlade uvjetovao sa sedam ‘jamstava‘ uključujući hitnu Izmjenu zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave kojom se proračunska masa za plaće zaposlenih u općinama, gradovima i županijama smanjuje sa sadašnjih 20 na 15 posto.

Na zahtjev je oštro reagirao SDP, čiji je zastupnik Peđa Grbin za Hinu rekao da će oporba, ustraje li nova saborska većina na donošenju takvog prijedloga već u prvim danima zasjedanja i po hitnom postupku, od Ustavnog suda zatražiti da ocijeni ustavnost takve procedure.

Večernji list se u analizi zahtjeva Mosta poziva na Udrugu gradova prema kojoj predložene izmjene zakona znače milijardu kuna manje za plaće i rezanje zaposlenih u tijelima lokalnih jedinica za trećinu, odnosno za oko 4000 ljudi.

Grbin je izjavio da ne vidi potrebu za žurnim donošenjem zakona, ističući da je nejasno kako bi taj zakon trebao izgledati, da se on planira bez adekvatne procjene učinka, uobičajenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i konzultacija s predstavnicima lokalne samouprave.

- Posebno je to nedopustivo ako se uzmu u obzir najave da će se 2018. smanjivati i porez na dohodak, koji je također prihod lokalne samouprave. Kad to uzmemo u obzir, ostaje pitanje za koliku bi to plaću, primjerice, trebao jedan inženjer u nekom gradu i općini odlučivati o izdavanju građevinske dozvole – rekao je Grbin za Hinu.

SDP-ovac pritom nije osporio mogućnost donošenja zakona bez rasprave na saborskim odborima, ali se pozvao na izvješće Ustavnog suda prema kojem se kod hitnog donošenja zakona moraju poštovati standardi inherentni demokratskim procedurama, osobito široke javne rasprave.

- Ako postoji preporuka Ustavnog suda i ako zakonodavac za nju zna, ne bi je smio svjesno kršiti - kaže.

Slično gledište je u utorak 11. listopada ponudio i novopečeni mandatar Andrej Plenković, koji je u odgovoru na pitanje novinara hoće li izmjene zakona rezultirati otkazima u lokalnoj i regionalnoj upravi rekao da bi one na snagu trebale stupiti 1. siječnja 2018. godine što bi općinama, gradovima i županijama ostavilo vremena za prilagodbu. Plenković je također ocijenio da prvo treba izmjeriti pravi učinak tog zakona na one jedinice gdje se za plaće izdvaja više od 20 posto proračuna.

Obersnel: Nastavak silovanja lokalne samouprave

Rasprava o Izmjenama zakona se povela i u emisiji Otvoreno HRT-a, gdje je gradonačelnik Omiša i zastupnik Mosta Ivan Kovačić izjavio da ne vidi spora oko smanjenja mase za plaće.

- Omiš je ispod 15 posto koje idu za masu plaća. To je jedan potez kojem će se većina gradova i općina prilagoditi. Oko 50 posto gradova i općina je već ispod 15 posto, a ispod 20 posto su skoro tri četvrtine gradova i općina. Ostaje samo jedna četvrtina kojima bi trebalo pomoći da se prilagode načinu financiranja za plaće. Naravno, ima i iznimaka koje neće moći u takav sustav. Primjerice Grad Vukovar i smatram da njemu država treba pomoći u svemu, a ne samo u masi plaća - rekao je Kovačić kojem se "iz principijelnih razloga" suprotstavio gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

- Rijeka nema s time problema, na plaće trošimo manje od 11% i zakon nas ne bi uopće na bilo koji način poremetio. Ja se bunim iz principijelnih razloga. Postoji europska povelja o lokalnoj samoupravi koju je potpisala i Hrvatska. Ona kaže da zemlja ne može donijeti ni jedan zakon koji se tiče lokalne samouprave, pogotovo financiranja, bez konzultacija s lokalnom samoupravom. Sada se odjedanput najavljuje izmjena zakona o financiranju u roku od dva tjedna bez javne rasprave, bez konzultacija, a taj zakon ništa ne rješava. Drugi je razlog je činjenica da se svi slažemo kako je potrebna reforma lokalne samouprave, ali od Mosta koji je toliko upotrebljavao riječ reforma očekivao sam suvisli zakon o izmjeni zakona o lokalnoj samoupravi i financiranju. Treći razlog - ovo je nastavak silovanja lokalne samouprave od strane svih vlada do sada - kazao je Obersnel.

18. travanj 2024 18:36