‘;
Trenutačno je Bukureštanska burza prema tržišnoj kapitalizaciji treća najveća u regiji, vrijedi oko 68 milijardi eura; nadmašuju ju samo tržišta u Beču i Varšavi
Indeks BET, koji prati kretanje cijena dvadeset najtrgovanijih kompanija uvrštenih na Bukureštansku burzu (BVB), zaključio je 2024. s rastom od 8,78 posto u usporedbi s godinom prije. Kraj godine obilježila je velika volatilnost na Bukureštanskoj burzi usred političkih previranja i sumornih gospodarskih perspektiva za sljedeću godinu. Međutim, oni koji su uložili u rumunjske prvorazredne dionice (engl. blue chip), ipak su lani dobili dvoznamenkasti povrat jer je indeks BET-TR, koji također uračunava dividende koje isplaćuju kompanije u sklopu BET-a, zaključio godinu s rastom od 16,1 posto. Ukupna kapitalizacija kompanija uvrštenih na glavno tržište Bukureštanske burze dosegnula je 70 milijardi eura na kraju prošle godine, što je više od 11 milijardi eura u usporedbi s krajem 2023. Podaci su to za godinu tijekom koje je učestala tema među hrvatskim investicijskim stručnjacima bila rumunjsko tržište kapitala, koje se predstavljalo kao nezaobilazno i iznimno zanimljivo. Što je toliko zanimljivo na tom tržištu kapitala, pitali smo čelnoga čovjeka Bukureštanske burze Adriana Tanasea.
Kako ocjenjujete trenutačno stanje rumunjskog tržišta kapitala?
– Rumunjsko tržište kapitala jako je raslo i razvijalo se posljednjih godina, znatno je povećavalo broj uvrštenih tvrtki te pružalo širok raspon financijskih instrumenata. Međutim, još ima izazova u usporedbi sa zrelijim tržištima. Trenutačno je Bukureštanska burza prema tržišnoj kapitalizaciji treća najveća u regiji, vrijedi oko 68 milijardi eura; nadmašuju nas samo tržišta u Beču i Varšavi. Što se tiče likvidnosti, još ima prostora za napredak, naš je prosječni dnevni promet 29 milijuna eura. U 2023. ostvarili smo rekordan promet od gotovo 31 milijun eura. U posljednjih nekoliko godina vidjeli smo pozitivne pomake u uvrštavanju, razvoju cijena i broju ulagača. Porastao je broj krugova financiranja na burzi u Bukureštu, dovode se nove tvrtke i instrumenti na tržište i ulagačima se pruža više mogućnosti ulaganja. Od 2019. do sredine 2024. provedeno je gotovo 220 izlistavanja, ukupno vrijednih od otprilike 14,7 milijardi eura. Zahvaljujući instrumentima kao što su državne obveznice, korporacijske obveznice povezane s održivošću i ETF-ovima broj malih ulagača porastao je gotovo četiri puta, dosegnuvši rekordne 202 tisuće računa do sredine prošle godine.
Zašto je to tržište kapitala u posljednje vrijeme sve zanimljivije stranim ulagačima?
– Ako razdvojimo aktivnosti trgovanja na rumunjskom tržištu dionica, vidimo da je na strane institucije otpalo otprilike 26 posto 2023., na male ulagače 29 posto, a na lokalne institucije preostalih 45 posto. Od 2021., kada je prosječan dnevni promet bio 24 posto, težina stranih ulagača nije se toliko promijenila, no treba vidjeti da je promet porastao za 78 posto na svim tržištima, sa 17 milijuna eura na 30 milijuna, a dionički segmenti za 38 posto, s 10,6 milijuna eura na više od 14,5 milijuna. U istom razdoblju, od 2021. do 2023., rumunjski ulagači bili su još aktivniji na tržištu, a ponderi su se mijenjali od 26 do 45 posto za lokalne institucije te od 50 do 29 posto za male ulagače. Privlačnost tržišta očituje se i u visokim prinosima od dividenda, gospodarskom rastu, političkoj stabilnosti te otpornosti tijekom rata u Ukrajini i rastuće inflacije. U posljednjih pet godina rumunjsko tržište kapitala nadmašilo je tržišta u regiji, ima više od 170 posto ukupnog povrata u eurima. Nadalje, privatni mirovinski fondovi, drugi i treći stup, ukupno imaju više od 31 milijarde eura imovine pod upravljanjem, a industrija upravljanja imovinom u Rumunjskoj iznosi 9,6 milijardi eura. IPO Hidroelectrica, koji je bio najveći u Europi i četvrti po veličini u svijetu, još je više privukao pozornost stranih ulagača, kako zbog veličine tvrtke, vrijedne devet milijardi eura, tako i zbog vrijednosti IPO-a od 1,9 milijardi eura.
Kako se rumunjske dionice nose s izazovima volatilnosti tržišta i nepredvidivim globalnim događajima?
– Kao što sam već naveo, rumunjsko tržište kapitala nadmašilo je druge u regiji i ta evolucija dogodila se u nepredvidivom tržišnom razdoblju zbog pandemije COVID-a, rastuće inflacije i rata u Ukrajini. Uspjeh posljednjih IPO-ova provedenih na njemu pokazuje da mali ulagači postaju sve aktivniji i spremni su uložiti velik novac kad im se pruže ozbiljne prilike za ulaganje. U IPO-u Premier Energyja, provedenom lani, pretplate malih ulagača iznosile su više od 200 milijuna eura i taj iznos pokrivao je 140 posto ponude. Cjelokupna slika pokazuje nam da su tržišta još međusobno povezana iako posljednjih godina možemo uočiti svojevrsnu dekorelaciju između razvijenih tržišta, tržišta u nastajanju i graničnih tržišta. Trendove i dalje postavljaju velika tržišta, no ulagači su pažljiviji prema onima na koja se odlučuju ulagati i prilikama koje se pojavljuju. Čak se i u neizvjesnim posljednjim godinama međunarodni profil rumunjskog tržišta poboljšao. Činjenica da je 2023. najveći IPO u Europi proveden na rumunjskom tržištu kapitala poboljšala je našu sliku na radarima međunarodnih ulagača. Uvjeren sam da će Rumunjska, kako se budemo približavali cilju da nas MSCI promakne u status tržišta u razvoju, imati sve bolji imidž.
Koje su najlikvidnije i najpopularnije tvrtke na rumunjskom tržištu, može li model privatizacijskog fonda kojim upravlja strana tvrtka biti prihvatljiv na manjim tržištima poput hrvatskoga te kakva je uloga Rumunjske i Hrvatske u razvoju tržišta kapitala u Europskoj uniji doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.