Financije
StoryEditor

Adrović: Treba favorizirati zaduženja uz fiksne kamatne stope

12. Svibanj 2022.
 Zdenko Adrovićfoto Lider Media

Nakon serije vanjskih šokova koji su obilježili 2020. i 2021., potkraj prošle godine počele su se pojavljivati naznake optimizma i gospodarskog oporavka. Međutim, takva očekivanja brzo je rasplinuo novi neočekivani vanjski šok, ruska agresija na Ukrajinu, koji je donio dodatne probleme u opskrbnim lancima, povećao cijene energenata i dodatno potaknuo rast inflacije. Ima li i dalje mjesta za optimizam, može li monetarna politika ublažiti inflaciju a da pri tome ne izazove recesiju, kad će Europska središnja banka zaoštriti monetarnu politiku te što za banke i potrošače znači ulazak Hrvatske u europodručje sljedeće godine, neke su od tema o kojima smo razgovarali sa Zdenkom Adrovićem, direktorom Hrvatske udruge banaka.

Kad smo prije godinu dana vodili razgovor, tadašnji podaci o gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj budili su optimizam. No epidemiološke probleme ove su godine zamijenili geopolitički i ratni. Ima li ipak mjesta za optimizam? Što predviđate za godinu koja je pred nama?

– U ovom trenutku jedino možemo zaključiti da je cjelokupna gospodarska situacija nepredvidiva i da ovisi o nizu faktora. U protekle dvije godine imali smo priliku vidjeti kako djeluju vanjski šokovi i krize, ali i snagu gospodarstva koje se većinski uspjelo izboriti i oporaviti unatoč svim negativnim okolnostima. Rat u Ukrajini nova je tragedija s kojom se svijet suočio, a društvene i ekonomske posljedice za sada su nepredvidive i, nažalost, tek ćemo ih osjetiti. Istodobno je posljedica svih ekonomskih šokova koji se događaju fenomen poskupljenja svih sirovina, primarno energenata, ali i hrane, transporta, ambalaže, svih usluga. Za Hrvatsku će biti važna i turistička sezona, koja zasad obećava, a uz to smo u završnim pripremama za uvođenje eura, koje je potaknulo nekoliko kvalitetnih ekonomskih i strukturnih politika. Moramo vjerovati da će se globalna situacija smiriti, ali već smo dokazali da i u takvim uvjetima postoje modeli i načini za kvalitetno suočavanje s izazovima i prijetnjama.

Tada se nije činilo ni da će inflacija dosegnuti ove stope. Kad bismo najranije mogli ponovno imati prihvatljivije stope inflacije, što očekujete?

– Sve ovisi o tome kako će se kretati cijene energenata, one su glavni uzrok aktualne inflacije. Na to je na neki način utjecalo i jačanje dolara u odnosu na euro, ali glavni je utjecaj svjetskih cijena energenata koje se prelijevaju na cijene transporta i hrane, a onda i na ostale cijene. Jasno je da su te cijene prilično nepredvidive. Institucije s najvećim prognostičkim kapacitetima, primjerice glavne središnje banke, nisu uspjele predvidjeti tu inflaciju jer nitko nije bio u stanju predvidjeti posljedice otvaranja nakon lockdowna, početak rata u Ukrajini i probleme u nabavnim lancima, a ni lockdown koji još traje u velikim kineskim gradovima i lukama. Stoga možemo reći jedino da bi se inflacija mogla primiriti pred kraj godine, i to ako ne bude daljnjih šokova, no njih, ponavljam, nitko ne može predvidjeti.

Preveliko dizanje kamatnih stopa moglo bi previše usporiti gospodarstvo i izazvati recesiju, zbog čega se očekuje da će se to činiti postupno. Što procjenjujete, kako bi se postupno mogle dizati i za koliko?

– ECB će učiniti sve da izbjegne utjecaj restriktivne monetarne politike na usporavanje gospodarstva jer je usporavanje očigledno. Ne očekujem ništa slično kao u SAD-u, gdje su referentne kamatne stope središnje banke već podignute do raspona od 0,75 do jedan posto. ECB će ozbiljnije razmatrati podizanje kamatnih stopa od ljeta i ako se to dogodi, taj će rast biti postupan i laganiji. U samom ECB-u postoje tzv. jastrebovi i golubice, koji drukčije gledaju na tempo dizanja kamatnih stopa.

I što će sve to na kraju značiti za potrošače, one koji imaju kredite ili koji će ih tek dignuti? Koliko bi kamatne stope mogle narasti?

– Ponavljam, u ovom trenutku jednostavno ne možemo predviđati dovoljno kvalitetno. Velikog pritiska na kamatne stope za sada nema, ali da postoji rizik od povećanja kamatnih stopa, to je činjenica. Svatko bi se trebao ravnati u skladu s tim, što znači da treba favorizirati zaduženja uz fiksne kamatne stope. Da bi zaštitile svoje klijente i vlastiti portfelj, većina banaka u ovom trenutku u ponudi ima isključivo fiksne kamatne stope pri ugovaranju nenamjenskih kredita. U ugovaranju dugoročnih kredita potrošači koji žele izbjeći izloženost budućem kretanju kamatnih stopa mogu odabrati kredite u kojima je kamatna stopa fiksna tijekom cijeloga razdoblja otplate kredita ili njegova dijela.

Cijeli razgovor možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

17. svibanj 2022 15:42