Što zbog lanjskih snižavanja kamatne stope Europske središnje banke, a što zbog prilično burnog početka 2025. godine na globalnom obvezničkom tržištu, eventualna nova narodna obveznica donosila bi bitno manji prinos, debelo ispod tri posto.
Za nepuna dva mjeseca dospijeva prva narodna obveznica plasirana 2023., ali novo izdanje - ako ga država odluči opet ponuditi građanima - nosit će osjetno manji prinos, ocjenjuju financijski stručnjaci. Bliži se 8. ožujak, kad će dospjeti narodna obveznica pod burzovnom oznakom H253B. Prije dvije godine premijerna ponuda državnog duga izazvala je golem interes među građanima: podsjetimo, ukupno je uloženo 1,33 milijarde eura.
Interes je bio i logičan, s obzirom da je građanima sklonijima manje rizičnim financijskim ulaganjima obveznica nudila vrlo atraktivan godišnji prinos od 3,65 posto. Kako će država početkom ožujka refinancirati glavnicu ovog duga još nije sa sigurnošću poznato, no najvjerojatnije će ići na plasman novog dužničkog izdanja. Pitanje je samo hoće li to biti državna obveznica ili trezorski zapisi koji su u posljednjih nekoliko izdanja pokazali kako su vrlo zanimljivi građanima.
Ročnost do tri godine
Kako se može čuti na tržištu, u slučaju plasmana nove obveznice, ročnost bi također bila dvije do maksimalno tri godine. Naime, duže dospijeće, od primjerice pet, pa i deset godina, većini građana ipak bi bilo neprihvatljivo, smatraju financijski stručnjaci. No, što zbog lanjskih snižavanja kamatne stope Europske središnje banke, a što zbog prilično burnog početka 2025. godine na globalnom obvezničkom tržištu, eventualna nova narodna obveznica donosila bi bitno manji prinos, debelo ispod tri posto.
Procjenu nam je dao Niko Maričić, voditelj odjela za upravljanje financijskom imovinom u InterCapital Asset Managementu. On očekuje prinos u rasponu od 2,5 do 2,7 posto prema trenutnim tržišnim uvjetima, ukoliko bi se izdavala obveznica s rokom dospijeća od dvije godine. Bitno jeftinije potencijalno zaduženje države u suprotnosti je s trenutnim, pomalo dramatičnim stanjem na globalnom obvezničkom tržištu.
U srijedu je, kako prenosi Reuters, prinos na 10-godišnje američke obveznice skočio iznad 4,7 posto, na najvišu razinu od travnja. K tome, prinosi na britanske 30-godišnje obveznice dosegnuli su najvišu razinu od 1998. godine, oko 5,4 posto, povećavajući zabrinutost zbog utjecaja viših troškova zaduživanja na već nesigurne financije britanske vlade.
Podsjetimo, prinosi rastu kada cijene obveznica padaju. Njemački 10-godišnji Bund prinos dosegao je više od petomjesečnog maksimuma uslijed ubrzanja inflacije u eurozoni i povećane ponude obveznica. Prinos, koji služi kao referentna vrijednost za ostale obveznice država članica eurozone, porastao je za gotovo četiri bazna boda na 2,52 posto na kraju srijede.
Ni azijsko tržište nije ostalo pošteđeno šokova. Japanski 10-godišnji referentni prinos dosegnuo je 13,5-godišnji maksimum od 1,185 posto tijekom jutarnjeg trgovanja u Aziji u četvrtak. S druge strane, kineske državne obveznice idu u suprotnom smjeru i bilježe rast cijena, što je smanjilo prinose na rekordno niske razine jer tamošnje gospodarstvo usporava, a investitori očekuju smanjenje kamatnih stopa. Međutim, čak je i taj rast cijena u četvrtak zastao, s 10-godišnjim prinosima stabilnima na 1,6 posto.
Najviše stradali veliki
Kako pojašnjava Maričić, globalno obvezničko tržište trenutno je prilično kolebljivo, a najviše se ta volatilnost odrazila na američke, njemačke i britanske državne obveznice, odnosno najlikvidnija obveznička tržišta.
– Dva su glavna razloga. Prvi je zabrinutost investitora da će se inflacija opet razbuktati, što sugeriraju posljednji objavljeni makroekonomski podaci iz SAD-a koji pokazuju da je tamošnje gospodarstvo u izvrsnom stanju. Primjerice, posljednji objavljeni podatak s tržišta rada pozitivno je iznenadio pokazavši više otvorenih novih radnih mjesta od očekivanja, a i indeks menadžera nabave PMI je iznad očekivanja. Stoga se na tržištu očekuje manji broj spuštanja Fedove kamatne stope nego što je ranije predviđano. Štoviše, pojedini analitičari smatraju kako bi Fed u 2025. mogao napraviti zaokret prema restriktivnoj monetarnoj politici, odnosno podizanju referentne kamatne stope radi ubrzanja inflacije – tumači Maričić.
Ako do toga dođe, to svakako neće biti po volji novoizabranom predsjedniku Donaldu Trumpu. Kako prenose američki mediji, Trump je na tiskovnoj konferenciji u Mar-a-Lagu u utorak kritizirao visoke kamatne stope u SAD-u unatoč tome što je Federalne rezerve usred ciklusa ublažavanja. – Inflacija nastavlja bjesnjeti, a kamatne stope su previsoke – rekao je izabrani predsjednik. Ostaje za vidjeti hoće li se vodstvo Feda u novom Trumpovom mandatu uspjeti othrvati Trumpovim pritiscima.
Mnoštvo ponude
Drugi razlog za buru na obvezničkom tržištu leži u povećanoj ponudi. – Niz država odlučio se početkom godine za plasiranje novih obvezničkih izdanja, poput Mađarske i Slovenije u regiji, pa i ta dinamika ponude i potražnje dodatno utječe na rast prinosa. U svakom slučaju, u 2025. možemo očekivati da će obvezničko tržište ostati volatilno po uzoru na ono čemu smo svjedočili u 2024. godini – kaže Maričić.
Hrvatske obveznice su manje negativno reagirale, ponajprije zbog svoje relativno slabije likvidnosti. – Kao što je poznato, hrvatske euroobveznice uglavnom drže pasivniji institucionalni investitori poput obveznih mirovinskih fondova koji obveznice uglavnom drže do dospijeća – naglašava Maričić.