Najviše doznaka dolazi, naravno, iz Njemačke. Iz najveće europske ekonomije u prvih devet mjeseci stiglo je 1,8 milijardi eura, pa će prošla godina vjerojatno biti nešto bolja nego 2023. kad se u Hrvatsku slilo 2,1 milijarda eura
Hrvatska je već godinama najovisnija članica Europske unije što se tiče novca koji šalju ‘gastarbajteri‘, što dokazuju i najnovije statistike. Taj novac najvećim dijelom odlazi u ovdašnju potrošnju, osnažujući time domaću kupovnu moć. Unatoč tome, eventualno izbijanje recesije u najvećim europskim gospodarstvima i posljedično smanjenje iznosa doznaka ne bi izazvalo značajniji pad osobne potrošnje u Hrvatskoj, najznačajnije sastavnice domaćeg BDP-a, a time ni probleme u gospodarstvu, ocjenjuju ekonomski analitičari.
Nedavno objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da se u prvih devet mjeseci 2024. u Hrvatsku slilo 4,64 milijarde eura doznaka koje središnja banka definira kao primitke koje su rezidenti jedne zemlje primili od nerezidentnih fizičkih osoba. S obzirom da je 2022. i 2023. ukupan iznos premašio pet milijardi eura, realno je očekivati da će tu brojku pokazati i statistika za cijelu 2024. godinu.
Uvjerljivo vodeći
U tom slučaju udjel doznaka u BDP-u ostat će na razini iznad sedam posto. Podaci Eurostata za 2023. pokazuju da je udjel doznaka u Hrvatskoj iznosio 7,3 posto, što je uvjerljivo najviše među članicama EU-a. Prvi pratitelj, Latvija, ima udjel doznaka od 2,9 posto u BDP-u. Inače, najmanji udjel ima Irska, od 0,1 posto BDP-a. Najviše doznaka dolazi, naravno, iz Njemačke. Iz najveće europske ekonomije u prvih devet mjeseci stiglo je 1,8 milijardi eura, pa će prošla godina vjerojatno biti nešto bolja nego 2023. kad se u Hrvatsku slilo 2,1 milijarda eura.
U 2023. doznake iz Njemačke porasle su više od sedam posto, no zato iznosa novca koji se šalje iz Irske raste po dvoznamenkastim stopama. Još 2020. iz te otočne države stiglo je 270,5 milijuna eura, da bi taj iznos u 2023. porastao na 607,4 milijuna eura. U prva tri kvartala prošle godine naši radnici iz Irske su poslali 504,2 milijuna eura. Doznake iz Austrije i Slovenije rasle su nešto slabijim tempom. Iz obje zemlje je 2020. pristiglo oko 180 milijuna eura, a pretprošle godine iz Austrije je došlo 436,2 milijuna eura, a iz Slovenije 285 milijuna eura.
Analitičari Raiffeisen banke komentirali su kako je Hrvatska tradicionalno država s razmjeno visokim udjelom novčanih doznaka koji rezidenti šalju u Hrvatsku. – Posljedica je to odlazaka naših rezidenata na ‘privremeni rad u inozemstvu‘ desetljećima te negativnih migracijskih trendova naših državljana koji su osobito izraženi u posljednji desetak do petnaest godina, odnosno od vremena velike krize u Hrvatskoj i otvaranja tržišta rada EU – tumače ekonomisti RBA.
Usporeniji rast
Stoga očekuju nastavak trenda rasta doznaka, ali usporenijom dinamikom budući da bi se negativni migracijski trendovi hrvatskih državljana trebali usporiti. – Uz to, novije migracije uvelike odlikuje odlazak cijelih obitelji i ljudi mlađe životne dobi, pa su potrebe za slanjem doznaka niže. Istovremeno, dobna struktura primatelja inozemnih mirovina sve je starija – ocjenjuju u RBA.
Drugo je pitanje koliko će na dinamiku slanja doznaka imati ekonomska situacija u državama gdje je najviše naših radnika. Primjerice, u Njemačkoj je u četvrtom tromjesečju gospodarstvo oslabilo za 0,2 posto na kvartalnoj i godišnjoj razini, pokazuju podaci statističkog ureda Destatis objavljeni krajem siječnja. Istovremeno, zaposlenost se smanjila za 0,1 posto na godišnjoj razini. Čak i da kriza u europskom gospodarstvu postane izraženija, doznake neće biti okidač koji će rasplamsati recesiju i u Hrvatskoj, iščitava se iz razmišljanja ekonomista.
– Ne smatramo da bi kriza u europskim državama mogla biti okidač za recesiju budući da socijalni sustav države poput Njemačke, u kojoj još uvijek ima najviše hrvatskih iseljenika, nezaposlenim osobama pruža adekvatnu pomoć u vrijeme nezaposlenosti, osobito u kratkoročnom razdoblju dok su mirovine zajamčene. Isto tako, iako su doznake s makroekonomskog gledišta značajne i povećavaju kupovnu moć njihovih primatelja, ne smatramo da će bi moglo doći do njihovog naglog pada i tako pokrenuti recesiju – smatraju u RBA.
Stabilan trend
Istovjetno razmišljaju i ekonomisti Erste banke. – Hrvatska tradicionalno kroz doznake iz inozemstva bilježi relativno visoke priljeve financijskih sredstva, a koji su između ostaloga određeni i dugoročnim migracijskim kretanjima. U kontekstu dugoročnog trenda, doznake su pokazale relativno stabilan trend i u manje povoljnim makroekonomskim okolnostima. Shodno tome, iako same doznake predstavljanju značajan inozemni priljev, ne vidimo ga kao kanal koji bi izolirano doveo do recesijskih kretanja – tvrde u toj banci.