Financiranje investicija u digitalizaciju i šire korištenje umjetne inteligencije vrsta je plasmana zanimljiva bankama jer u takvim investicijama prednjače financijski stabilna poduzeća s umjerenim rizicima. No ‘nematerijalna imovina‘ još nije podloga za bankin upis hipoteke, što otežava takva ulaganja u sektoru SME-a
Digitalizacija poslovanja i primjena umjetne inteligencije (AI) danas su nužnost i taj trend osobito je važan u kontekstu hrvatskoga gospodarstva, kojem je niska produktivnost jedna od dugogodišnjih rak-rana. Prema političkom programu ‘Digitalno desetljeće‘ koji je prihvatila Europska komisija, do 2030. godine europsko gospodarstvo trebalo bi ostvariti tri cilja u digitalizaciji: prvi je cilj da najmanje 75 posto europskih kompanija u poslovanje uvede usluge računalstva u oblaku, obrade velikih količina podataka (big data) i umjetne inteligencije, drugi je da više od 90 posto malih i srednjih kompanija dostigne barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta (mjeru korištenja različitih digitalnih tehnologija na poduzetničkoj razini), a treći je udvostručiti broj jednoroga, kompanija vrednijih od milijardu dolara.
Napredak bolji od prosjeka EU-a
U izvješću o stanju digitalnog desetljeća koje je Europska komisija objavila u rujnu, u poglavlju o Hrvatskoj i dosegnutom stupnju digitalizacije gospodarstva navodi se kako su prošle godine ovdašnja poduzeća ostvarila nešto bolji rezultat od europskog prosjeka. Međutim, i dalje je nedovoljno iskorišten potencijal digitalizacije malih i srednjih kompanija. Taj problem istaknut je i na konferenciji Digitalna (R)evolucija u organizaciji HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djeltnosti (HUP ICT) koja se održala potkraj studenoga. Naime, čak 1200 tvrtki u Hrvatskoj mora se digitalizirati do vrlo visoke razine ako želimo dostići prosjek Europske unije, čulo se na tom skupu. Drugim riječima, za dostizanje tog cilja domaće tvrtke morale bi upotrijebiti šest ili više različitih tehnologija, a bilo bi potrebno i više od četiri tisuće implementacija, napomenuo je na konferenciji predsjednik HUP ICT-a Hrvoje Balen.
Sustavno ulaganje u razvoj poslovanja ključno je za ostvarenje poslovnog rezultata i rasta produktivnosti, ocjenjuje glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja.
– U prerađivačkoj industriji važno je biti tehnološki suvremen, osobito u eri u kojoj opći nedostatak adekvatne radne snage diže cijenu rada, što podrazumijeva razborito i sustavno ulaganje neovisno o veličini poduzeća. Ti trendovi utječu na uslužni sektor, gdje je tehnološki napredak omogućio još veći pristup podacima. Međutim, obrada i korištenje tih podataka u razvoju poslovanja i otkrivanje poslovnih prilika također podrazumijevaju ulaganje u odgovarajuće sustave – kaže Šaravanja.
Ipak, kad je riječ o primjeni umjetne inteligencije, hrvatsko gospodarstvo i ne stoji tako loše. U analizi koju potpisuju HGK i Best Advisory stoji da se svako drugo hrvatsko poduzeće koristi nekim od AI alata, najčešće u području analitike podataka, chatbotova ili virtualnih asistenata te automatizacije procesa. U udruzi CroAI kažu da bi umjetna inteligencija trebala biti uvedena u sve pore društva.
– Uz pravodobnu edukaciju i demistifikaciju udjel korištenja umjetne inteligencije samo će rasti – ocjenjuju u CroAI-ju.
Koliki je potencijal umjetne inteligencije u podizanju produktivnosti, pokazuje i najnovije istraživanje Nielsen Norman Groupa na temelju triju studija slučaja (za korisničku službu, pisanje rutinskih poslovnih dokumenata i kodiranje manjega softverskog projekta), a koje zaključuje kako upotreba generativnog AI-ja u poslovanju poboljšava performanse korisnika za 66 posto. Toliko povećanje produktivnosti jednako je 47-godišnjem prirodnom povećanju produktivnosti u SAD-u i 88-godišnjem rastu u Europi.
Usporavanje kredita za investicije
Za investicije je, naravno, potreban novac, a za glavninu domaćih poduzetnika – neovisno o veličini – banke su prva adresa kad je riječ o kapitalu. Ako se gleda suhoparna statistika, u te se svrhe plasira sve manje novca. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, rast kredita poduzećima nastavio je blago usporavati kao posljedica učinka baznog razdoblja. Konkretno, u kreditima za investicije zabilježeno je usporavanje rasta s 9,6 na 8,1 posto. Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko ističe kako su niže stope rasta kredita poduzećima u usporedbi s prijašnjim razdobljem, kad je inflacija rasla, povezane upravo s postupnim usporavanjem stope inflacije.
– Dio prijašnje kreditne ekspanzije bio je povezan s rastućim cijenama investicijskih dobara i zaliha, a sada taj efekt postupno slabi. No realni krediti i dalje se blago povećavaju, što je u skladu s nastavkom gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Upravo će gospodarski rast presudno utjecati na potražnju za kreditima u idućoj godini, očekivanja rasta u ovom su trenutku pozitivna. Ako će se pri tome nastaviti dosadašnji trendovi u sektorskom rasporedu kredita poduzećima, možemo predviđati da će se krediti i dalje usmjeravati najviše u industriju, trgovinu, turizam te u posljednje vrijeme u energetski sektor jer banke tako daju svoj doprinos energetskoj tranziciji – objašnjava Perko.
Kad je riječ o sklonosti banaka da financiraju investicije u digitalizaciju i šire korištenje umjetne inteligencije, Perko kaže da je svakako riječ o vrsti plasmana koji su bankama zanimljivi jer u takvim investicijama prednjače financijski stabilna poduzeća s umjerenim rizicima.
Nove najave samo iz HAMAG-a
Što se tiče investicijskih kredita u segmentu SME-a, najveći rast, od 13,8 posto,ostvaren je 2022., a 2023. usporava na minimalnih 1,4 posto prema HNB-ovim podacima za kraj listopada, navodi direktorica tvrtke 3D Poslovne financije Vesna Jurković.
– Najveća potpora investicijskom ciklusu segmenta SME od 30. lipnja prošle godine do danas jest Hrvatska banka za obnovu i razvitak, i to s programom NPOO i izravnim financiranjem investicija. Komercijalne banke taj su dio znatno usporile – tvrdi Jurković.
Prema njezinim riječima, HBOR je, s obzirom na postojeće kapacitete i činjenicu da je najpoželjniji pružatelj investicijskih kredita danas na financijskom tržištu, pod izrazitim opterećenjem. To je još jedna zapreka provedbi investicijskog ciklusa hrvatskih kompanija.
– S druge je strane vidljiv rast, 13-postotni u odnosu na 2022., investicijskih kredita velikim tvrtkama, onima s više od 250 zaposlenih i prihodima većim od 50 milijuna eura. Ipak, i taj segment usporava, lanjska je stopa rasta bila 25 posto – navodi Jurković.
Nove najave u domeni financiranja investicija dolaze jedino iz HAMAG-a, dodaje Jurković, i odnose se na kredite većinom namijenjene mikrotvrtkama, i to do sto tisuća eura s dijelom nepovratne glavnice. Budući da je riječ najavi, a ne aktualnom programu, pitanje je koliko će se tog učinka osjetiti u poslovnoj 2024. u iznosima kredita plasiranima poduzetništvu.
Problem s materijalnim pokrićem
Na pitanje postoje li specijalizirane kreditne linije za ulaganje i digitalizaciju, Vesna Jurković ističe da se mogu pronaći u HBOR-u, ali i u komercijalnim bankama.
– Pozitivno je što se mentalni sklop klasičnih bankara promijenio te se kao investicija sve više priznaje ulaganje u nematerijalnu imovinu, što digitalizacija i jest, izuzev ulaganja u hardver. Međutim, u provedbi financiranja javlja se ključni problem, materijalno pokriće takvih investicija. Naime, iako postoje programi i jamstva za ulaganja u digitalizaciju, teškom se mukom provode jer od poduzetnika zahtijevaju dovoljno materijalno pokriće, što najčešće nije moguće – naglašava Jurković.
Postoje odlično krojena jamstva, poput InvestEU-a, EIF-ovih jamstava za inovacije i digitalizaciju upravo za tu namjenu, no komercijalne banke zbog modela pari passu zahtijevaju materijalna pokrića, navodi ta analitičarka.
– HBOR-ovim programom NPOO također se može financirati investicija u digitalizaciju, no bez zadovoljavajućega materijalnog pokrića neće biti moguća. Nematerijalna imovina još nije podloga za bankin upis hipoteke, a tradicionalno bankarstvo priznaje samo nekretnine kao adekvatno materijalno pokriće te u manjem obujmu opremu i poslovne udjele. Potencijalna promjena priznavanja vrijednosti digitalnih rješenja kao zadovoljavajućega pokrića investicije u digitalizaciju teško je moguća u klasičnom bankarstvu, no upravo zato postoji prostor za unaprjeđenje financijskih poluga poput krojenih jamstvenih shema primjenjivih u smislu zadovoljavajućeg materijalnog pokrića takvih investicija komercijalnim bankama – poručuje Jurković.
Nije skupo kao što se misli
Stoga ulaganjima u digitalizaciju za sada najviše pomažu grantovi u obliku nepovratnih sredstava koja su dio projekta digitalizacije, a veće ulaganje treba osigurati poduzetnik iz vlastitog operativnog ciklusa. Velikim poduzećima na raspolaganju je i tržište kapitala kako bi nabavila novac za investicije. U skladu s time na Zagrebačkoj burzi očekuju pojačan interes za prikupljanje kapitala jer je vrijeme jeftinog novca iza nas, a kapital je možda potrebniji nego ikada.
– Sloboda za poslovanje i razvoj kompanije koju daje financiranje na tržištu kapitala praktički nema alternative. To je jasno svim razvijenim gospodarstvima. Kontinuiran rast depozita svjedoči da je kapital tu, samo ga treba mobilizirati. Vidjeli smo to i na primjeru državnih obveznica namijenjenih građanstvu. Digitalizacija više nije budućnost, ona je odavno naša realnost, i sigurno da može poboljšati performanse poduzeća te tako donijeti i dodanu vrijednost vlasnicima. Razumno je očekivati da bi investitori u takvim investicijama vidjeli svoj interes – ocjenjuje predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.
U istraživanju HGK-a i Best Advisoryja stoji kako se 32 posto ispitanika ne koristi AI-jem niti se planira koristiti u budućnosti zbog troškova uvođenja. Iz udruge CroAI ističu da troškovi primjene umjetne inteligencije u poslovanju nisu ni približno toliko veliki koliko ljudi misle, a isplativost može biti mnogo veća. Vrijeme je da toga postanu svjesni i hrvatski poduzetnici.