Banke: Zlatne dvije godine polako odlaze u nepovrat

Biti bankar u posljednje dvije godine opet je posao kao u nekim prošlim, romantičnim vremenima. Nakon niza godina iznimno niskih kamatnih stopa, uvedenih radi poticanja globalnoga gospodarstva još od velike krize 2008., prinos na kapital (ROE), ključni pokazatelj profitabilnosti banaka, posljednjih godina počeo je osjetno rasti. Razlog je, naravno, u rastu kamatnih stopa koje bankama u eurozoni omogućuju​ da višak likvidnosti jednostavno pospreme u središnje banke koje im na te depozite isplaćuju kamate. Na tom poslu, bez oranja i kopanja, ubire se golem novac: prošle su godine hrvatskim bankama prema toj osnovi isplaćena 532 milijuna eura.

Rapidni rast prinosa na kapital

U skladu s time ROE je u samo dvije godine rapidno porastao. Konkretno, s 8,2 posto na kraju 2022. prinos na kapital hrvatskih banaka kulminirao je sredinom prošle godine popevši se na 18,2 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Nakon toga počeo je padati zato što se već više od godinu dana smanjuju i kamate Europske središnje banke. Potkraj prošle godine spustio se na 16,3 posto, a u prvome tromjesečju ove godine na 15,4 posto.

Međutim, u odnosu na prošlo desetljeće domaće banke (a još više njihovi vlasnici, odnosno dioničari) i dalje imaju velikih razloga za zadovoljstvo što se tiče profitabilnosti. Podsjetimo, kad je riječ o prinosima na kapital, dno je dosegnuto u prvome kvartalu 2017., kad je ROE bio mršavih 3,1 posto. Sve do početka 2023. kretao se u intervalu između šest i osam posto, dosegnuvši samo sredinom 2019. malo iznad 11 posto. Toliki rast prinosa na kapital rezultat je rasta poslovnih rezultata domaćih 19 banaka i jedne štedionice. Ta skupina 'kreditnih institucija', kako se službeno zove, prošle je godine zabilježila rekordnu dobit od milijardu i pol eura, što je 13 posto više nego također odlične 2023. godine.

HNB-ove statistike otkrivaju da su banke na kamatama lani ukupno uprihodile 3,2 milijarde eura, a na provizijama i naknadama dodatnih 876 milijuna eura. U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) potvrđuju da su glavni pokretač rasta kamatnih prihoda i dobiti u protekle dvije godine bile kamatne stope u eurozoni i visoka likvidnost hrvatskih banaka.

– Više kamatne stope, koje su u jednom trenutku bile i četiri posto na prekonoćne depozite, a koje središnje banke članice Eurosustava plaćaju bankama, objašnjavaju rast ukupnog neto kamatnoga prihoda i dobiti 2023. i 2024. Promatramo li neto kamatni prihod 2024. u odnosu na 2022., u segmentu stanovništva on je smanjen, u segmentu poduzeća blago povećan, a većina povećanja, od oko 83 posto, dolazi od neto kamatnih prihoda od ostalih sektora, u čemu središnja banka ima najvažniji dio. Ako gledamo samo 2024. u odnosu na 2023., spomenuti udjel neto kamatnog prihoda od ostalih sektora malo je smanjen, na 67 posto, a udjel neto kamatnoga prihoda od poduzeća u ukupnome neto kamatnom prihodu povećao se na 29 posto – stoji u HUB-ovu odgovoru.

Pri vrhu

Najveća banka u zemlji, Zagrebačka, logično, ostvarila je i najveći ukupan prihod, od milijardu eura, pokazuju Finini podaci, uz dobit prije oporezivanja od 546 milijuna eura. Valja naglasiti kako je podatak o ukupnim prihodima iz Zabina financijskog izvješća na nekonsolidiranoj razini i HNB-ova o poslovanju banaka nešto niži, 800 milijuna eura. Tako je Zagrebačka banka na Fininoj ljestvici najvećih 1000 kompanija u zemlji ušla među najvećih deset, zauzevši sedmo mjesto. Inače, šest najvećih banaka u zemlji prema imovini u Fininu je poretku među najvećih 50 kompanija u Hrvatskoj.

Tako je na 13. mjestu Privredna banka Zagreb, koja je u prošloj godini zabilježila bruto dobit od 509 milijuna eura, što je osjetnih 34 posto više nego godinu prije. Erste banka za prošlu je godinu objavila bruto dobit od 281 milijun eura i na Fininoj ljestvici zauzela je 18. mjesto. OTP banka zauzela je 26. poziciju, a na 34. mjesto došao je Raiffeisen Bank Austria, koji ima manju imovinu (6,8 milijardi eura) od Hrvatske poštanske banke na 47. mjestu, koja je prošlu godinu zaključila sa 7,9 milijardi eura imovine. RBA je prošlu godinu zaključio sa 110 milijuna eura bruto dobiti, a HPB s 90 milijuna eura.

Pad ECB-ovih kamatnih stopa

Međutim, to dvogodišnje zlatno doba profitabilnosti banaka, koje se može usporediti još samo s početkom 2000-ih godina – kad je regulativa, uostalom, bila znatno blaža – polako se bliži kraju. U HUB-u su i prije naglašavali da je rast dobiti privremen te je bio primarno potaknut likvidnošću koju banke drže u središnjoj banci.

– ECB-ove kamatne stope već dulje padaju i taj se trend nastavio i ove godine, a u skladu s time može se očekivati smanjenje profitabilnosti banaka. Osim smanjenja prihoda od kamata na višak likvidnosti, negativan utjecaj na profitabilnost banaka imat će HNB-ove makroprudencijalne mjere koje ograničavaju kreditnu aktivnost u segmentu gotovinskih i stambenih kredita. Osim tih faktora, poslije se očekuje smanjenje profitabilnosti banaka zbog uvođenja besplatnog paketa usluga, što će negativno utjecati na prihode od naknada i provizija – tvrde u udruzi banaka.

Na pitanje koliko bi to konkretno moglo smanjiti profitabilnost iz HUB-a poručuju kako svaka banka ima svoj poslovni model i strategiju, zbog čega je teško dati jedinstvenu procjenu o konkretnim promjenama u dinamici kreditiranja i utjecaju na profitabilnost.

– Banke kontinuirano prate rizike i postupaju odgovorno, a trenutačna kvaliteta kreditnog portfelja građana, prema HNB-ovim dostupnim pokazateljima, ocjenjuje se povoljnom. Štoviše, prema podacima za prvo tromjesečje 2025., i u ovoj je godini nastavljen pad omjera neprihodujućih kredita. Očekujemo usporavanje kreditiranja građanima nakon 1. srpnja u skladu s ciljevima regulativnih mjera, no konačni trendovi bit će uvjetovani i ponašanjem tržišta, to jest snagom potražnje kreditno sposobnih klijenata – smatraju bankari.

Inicijativa za besplatne usluge

Što se tiče besplatnog paketa usluga banaka koji je iniciralo Ministarstvo financija, u HUB-u tvrde kako su naknade i kamatne stope banaka u Hrvatskoj među najnižima u usporedbi s većinom država Europske unije, a kvaliteta i opseg usluga na vrlo su visokoj razini.

– Osnovni račun za socijalno osjetljive skupine već jest besplatan, a pojedine su banke uvele i besplatne osnovne račune za sve svoje klijente. Uzimajući to u obzir, smatramo da ne postoje objektivni razlozi za uvođenje tako stroge regulacije, posebice zato što su na financijskom tržištu istodobno drugi pružatelji usluga kojima te zakonske odredbe nisu namijenjene, što banke stavlja u neravnopravan položaj i utječe na tržišnu konkurenciju. Naknade koje banke naplaćuju reflektiraju stvarne troškove pružanja usluga, koje uključuju poslovanje u poslovnicama, održavanje digitalnih kanala, platni promet, mrežu bankomata te ostale infrastrukturne sustave koji omogućuju sigurno i neprekidno obavljanje financijskih transakcija za građane i poduzeća – smatraju u HUB-u.

Kad je riječ o poslovnim rezultatima za 2024., još jedan važan segment domaćega financijskog sustava, osiguravajuća društva, ima razloga za zadovoljstvo. Prošlu je godinu 14 društava za osiguranje zaključilo sa šest milijardi eura imovine i 1,9 milijardi eura naplaćene bruto premije, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). Iznos imovine viši je za dva posto, a premije za deset posto u odnosu na godinu prije, ali zato je ukupna neto dobit od 138 milijuna eura skočila za petinu. Gotovo pola te dobiti ostvarilo je najveće društvo u državi, Croatia osiguranje, koje je na Fininoj ljestvici zauzelo 23. poziciju. Euroherc i Adriatic osiguranje daleko su ispod, na 67. i 71. mjestu, a u najvećih stotinu kompanija u Hrvatskoj kad je riječ o osiguravateljima ulazi još Allianz, i to na 99. poziciji.

Iako iznos naplaćene premije hrvatskih osiguravatelja na prvu može zvučati vrtoglavo, u usporedbi s ostatkom Europe naši građani nisu skloni mnogo se osiguravati. Naime, ukupna premija u Hrvatskoj zauzima samo 2,3 posto udjela u vrijednosti gospodarstva, što je na razini Poljske. Prosjek je Europske unije 6,2 posto, a već susjedna Slovenija bilježi znatno bolji rezultat, 4,9 posto udjela u BDP-u. Iako u posljednjem razdoblju hrvatsko tržište osiguranja bilježi pozitivne pomake, opća razina osiguranja i svijest o potrebi za osiguranjem imovine kod nas su još iznimno niski, što stvara golem jaz u osiguravateljskoj zaštiti, poznatijoj i kao protection gap, koji je u razvijenim zemljama od 20 do 30 posto, komentirali su u HUO-u.

– U Hrvatskoj je protection gap od pojedinih rizika, primjerice prošlih potresa, bio čak 99 posto iako u Hrvatskoj 89,9 posto građana posjeduje vlastitu nekretninu u kojoj živi – ističu u HUO-u.

Činjenica jest da tržište osiguranja bilježi rast brži od prosjeka Europske unije, no i dalje zaostaje u smislu tržišnog proboja i profitabilnosti. Među ključnim izazovima visoki su troškovi distribucije, niska profitabilnost u korporacijskom segmentu te rastući troškovi šteta, ocjenjuju u krovnoj udruzi osiguravatelja.

– Također, inflacija utječe na gotovo sve aspekte osiguravateljskog poslovanja. Cijene rezervnih dijelova za automobile porasle su u prosjeku za 30 posto u odnosu na 2020. godinu. Zdravstvene usluge također kontinuirano poskupljuju i nadmašile su postotak rasta premija dopunskog osiguranja. Osiguravatelji se mogu djelomično prilagoditi inflaciji korigiranjem premija, no ako se cijene nekim uslugama ili proizvodima povećavaju iznad stopa inflacije, stvara se nerazmjer zato što povećanje premija mora biti pažljivo balansirano kako bi odgovaralo platežnoj moći korisnika – smatraju u HUO-u.

Izazova za profitabilnost financijskog sustava očito ne manjka.