Prosječna nominalna bruto plaća za siječanj (isplaćena u veljači) skočila je 4,6 posto mjesečno i rasla je 13,1 posto na godišnjoj razini (+8,6 posto realno) na 1,695 eura. Prosječna neto plaća rasla je nešto sporije, odnosno 4,0 posto mjesečno, što upućuje na prosječno veće porezno opterećenje plaća po ulasku u porezne škare onih zaposlenika koji prethodno nisu plaćali nikakav porez na dohodak, stoji u najnovijoj analizi glavnog ekonomista HUP-a, Hrvoja Stojića.
Usto, u manjoj mjeri to odražava iskorak dijela zaposlenih sa višim plaćama u viši porezni razred ili pak povećanja maksimalne mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na visokim plaćama. Snažan rast plaća je posljedica rekordnog povećanja ‘minimalca’ za 20 posto, stalnog problema nedostatka radnika na tržištu, koji je naročito izražen u deficitarnim uslužnim sektorima, pada opće inflacije te kontinuiranih izrazito velikodušnih poboljšanja kolektivnih ugovora u javnom sektoru.
- Nakon lanjskih 14,5 posto rasta, u 2024. očekujemo povećanje prosječnih bruto plaća od deset posto, što osigurava dvije uzastopne godine rasta realnih plaća od oko šest posto, a čime Hrvatska prednjači u CEE regiji i na razini EU. Dodamo li neoporeziva primanja te primitke u naravi, očekujemo porast ukupnih primanja zaposlenih od dodatnih 15 posto nakon što su primanja lani skočila gotovo 20 posto. Rast plaća u 2024. godini ubrzat će, do sad neviđeno, povećanje mase plaća iz državnog proračuna u izbornoj godini od 32 posto u korist rasta plaća u javnom sektoru od oko 15 posto u ovoj godini i gotovo rekordni skok minimalne plaće u EU od čak 20 posto uz posljedičnu indeksaciju na ‘minimalac’ u radnointenzivnim granama poput turizma, trgovine ili graditeljstva - objavljeno je u HUP analizama.
Sve prethodno spomenuto upućuje da se i u ovoj godini Hrvatska suočava s bržim rastom jediničnog troška rada u odnosu na glavne vanjskotrgovinske partner nakon što je lani isti rastao 11,6 posto ili skoro dva puta u odnosu na prosjek EU. Kada jedinični trošak rada raste brže u odnosu na vanjskotrgovinske partnere pogoni se inflacija te gubi cjenovna konkurentnost u međunarodnoj razmjeni. Istovremeno, pod-indeksi menadžera nabave za euro područje ponovo pokazuju povećanu sklonost tvrtki u podizanju cijena - kako za pružatelje usluga tako i za industrijske tvrtke, što vrlo životno pokazuje što nam potencijalno nosi brži rast plaća u odnosu na zbroj ciljane inflacije (oko dva posto) te očekivanog rasta produktivnosti u euro području od jedva jedan posto te oko 1,5-2,0 posto u Hrvatskoj.
Inflacija tjera plaće u viši porezni razred
Utrka plaća s inflacijom također proizvodi fenomen tzv. bracket creep, odnosno pomicanje poreznih obveznika u više porezne razrede, što također efektivno smanjuje vrijednost poreznih odbitaka i olakšica. Prema nalazima EK, to rezultira povećanjem poreza na dohodak od rada bez povećanja realnih dohodaka. Što je neki sustav poreza na dohodak progresivniji, to fenomen uspinjanja u više porezne razrede igra veću ulogu, u nedostatku korektivnih mehanizama.
Postojeće analize pokazuju značajan utjecaj inflacije na porezno opterećenje rada. Procjene za razdoblje od 1972. do 1996. godine upućuju da na svakoj razini inflacije, udio prihoda od poreza na dohodak raste za gotovo 0,4 postotna boda. Za ilustraciju, hipotetska stopa inflacije od četiri posto u nedostatku bilo kakve prilagodbe poreznih parametra povećava prihode od poreza na osobni dohodak u realnom iznosu za 3,1 posto u Njemačkoj, 5 posto u Nizozemskoj te 2,4 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu te smanjuje prihode od doprinosa za socijalno osiguranje za 0,4 posto u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu te 0,8 posto u Nizozemskoj.
- Povećanjem poreznog opterećenja rada, pomicanje u više porezne razrede može smanjiti neto financijsku dobit od rada i time stvarati negativne poticaje po rad te općenito rast BDP-a. Među mjerama protiv ranije navedenog bracket creepa, EK između ostalog predlaže indeksaciju razreda poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje na inflaciju ili pak zbroj inflacije i rasta realnog dohotka (primjerice na nominalni rast plaća). Ovo bi mogao biti komplementaran instrument HUP-ovim zalaganjima za smanjenje poreznog klina na srednje visokim i višim bruto plaćama (od 167 posto prosjeka naviše) kroz povećanje praga primjene više stope poreza na dohodak od 30 posto te limitiranje najvišeg iznosa uplata za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće za sve isplate zaposlenicima prema ugovoru o radu - zaključuje Stojić.