Istraživanje među globalnim fond menadžerima pokazuje da su američke dionice trenutno najnepopularnije
Je li popularnosti ‘Veličanstvenih 7‘ tehnoloških dionica došao kraj u vrtlogu burzovne implozije koju je pokrenuo carinski rat u režiji američke administracije? U velikom burzovnom potresu dionice tehnoloških kompanija našle su se ponajviše na udaru, kad je riječ o velikim američkim kompanijama. Primjerice, dosadašnji sinonim za brzorastuću tehnološku dionicu, Nvidia, trenutno vrijedi malo manje od 98 dolara, što je u odnosu na rekordnih 147 dolara s kraja siječnja manje za više od 33 posto. Apple, prilično izložen kineskom tržištu gdje uostalom i proizvodi svoj najznačajniji proizvod, iPhone, sada se može dobiti za 181,5 dolara što je 26,5 posto niže nego krajem veljače.
Ništa bolje nije prošlo ni ostalih pet dionica iz ove elitne skupine u odnosu na svoje rekordne ovogodišnje vrijednosti. Amazon u odnosu na najvišu cijenu s početka veljače sada vrijedi 27 posto manje, Alphabet (Google) oslabio je 28 posto, Meta je pao 30 posto, Microsoft je jeftiniji za 20 posto dok je najviše nastradala dionica Tesle jer joj je vrijednost prepolovljena. S obzirom na veliku težinu tih sedam dionica u indeksu Nasdaq, u ponor je povučeno i cijelo tržište. Taj tehnološki indeks debelo je u ‘medvjeđem tržištu‘ koje se na Wall Streetu definira kao gubitak vrijednosti veći od 20 posto u odnosu na najvišu zabilježenu vrijednost.
Dio kapitala otišao u Europu
Nasdaq po tom kriteriju trenutno je u minusu od 22 posto dok od početka godine bilježi minus od 19 posto. Međutim, ni ostatak američkog dioničkog tržišta nije osobito popularan s obzirom da su uoči ove velike korekcije tamošnje dionice bile iznimno skupe. Istraživanje među globalnim fond menadžerima pokazalo je da su američke dionice trenutno najnepopularnije u 25-godišnjoj povijesti te ankete. Naime, izloženost američkim dionicama pala je za 40 postotnih bodova, prenosi Reuters. Dobar dio tog novca otišao je preko Atlantika – u dionice kompanija iz eurozone slilo se 27 postotnih bodova više kapitala. Računica je jednostavna – paneuropski STOXX 600 indeks po vrednovanju je za ugrubo trećinu povoljniji od svog američkog pandana, S&P-a 500.
Naravno, Trumpova administracija u burzovnim previranjima ne vidi svoj dio odgovornosti. Tako je američki ministar financija Scott Bessent prošli tjedan izjavio kako je trenutni veliki pad cijena dionica izazvao tehnološki sektor koji je počeo padati još u siječnju, nakon vijesti o velikom uspjehu kineskog AI asistenta DeepSeek. Bessent je svoju tvrdnju prisnažio rečenicom kako je ‘problem u Mag 7 (Veličanstvenih 7), a ne u MAGA‘. Da li to znači kako upravo svjedočimo pucanju balona dionica tehnološkog sektora koji vuče za sobom i cijelo tržište ili carinski rat ima utjecaj na šire tržište, a preskupe tehnološke dionice su tek kolateralna žrtva?
Goran Dubček, partner u društvu za upravljanje investicijskim fondovima Mathematica Capital Partners smatra da je u ovom trenutku ipak obrnuta situacija.
- Vrlo agresivan pristup američkog predsjednika sankcijama te žustri odgovor Kine doveli su do onoga što tržišta najmanje vole - puno nepoznanica i neizvjesne budućnosti. To se spojilo sa prethodno iznimno pozitivnim sentimentom i visokim alokacijama u dionička tržišta, pa nije puno trebalo da se sentiment preokrene za cijelo tržište. Dionice tehnoloških kompanija bile su iznimno skupe, tako da je i logično da u ‘risk-off‘ sentimentu one najviše padaju. Ono što je vrlo zanimljivo sama je brzina pada koja je bila tolika da je primorala mnoge igrače koji koriste visoku polugu da zatvaraju pozicije i samim time dolijevaju ulje na vatru. Vidjet ćemo u narednim tjednima hoće li možda isplivati informacije o nekom agresivnom fondu koji je bankrotirao – ocjenjuje Dubček.
Gladni za nižim kamatama
S obzirom da dio predstavnika Wall Streeta ističe kako je američka ekonomija vjerojatno već u recesiji, tržište sada očekuje što brže dodatno snižavanje kamatne stope američke središnje banke Fed. I to najmanje četiri puta u ostatku ove godine. Prema tržišnim očekivanjima, 32 posto je šanse da se Fed odluči za četiri snižavanja. No, očekivanja da će u 2025. biti ukupno pet snižavanja po 0,25 posto porasla su početkom tjedna na čak 38 posto, u odnosu na 19 posto krajem prošlog tjedna. U tom slučaju ključna kamatna stopa Feda pala bi u raspon od tri do 3,25 posto. Podsjetimo, od prosinca prošle godine nalazi se u rasponu od 4,25 do 4,5 posto.
Pitanje je otkuda tržište crpi toliki optimizam s obzirom da se iz Feda šalju signali kako snižavanja tijekom ove godine možda uopće neće ni biti jer će carinski rat vrlo vjerojatno razbuktati inflaciju. Goran Dubček ocjenjuje kako su prvi komentari predsjednika Feda Jeromea Powella bili logični u smislu da ne želi brzati s odlukama s obzirom da ne zna kako će završiti pregovori oko carina.
- Same su carine proinflatorne, ali istovremeno mogu usporiti gospodarstvo i samim time u konačnici spustiti inflaciju. Ono što zasigurno brine Fed jest brzina pada dioničkih tržišta te mogući utjecaj na stabilnost financijskog sustava – ističe Dubček.
U svakom slučaju, na burzi ove godine neće nedostajati uzbuđenja.