Cijena zlata na 4000 dolara: Dobra vijest i za buduće umirovljenike

Cijena zlata ne prestaje postavljati nove rekorde, ponajprije zbog geopolitičkih napetosti kojih trenutno, nažalost, ne manjka u svijetu. Za razliku od desetak tisuća hrvatskih građana koji su dosad kupili zlatne poluge i zlatnike, domaća financijska regulativa zabranjuje investicijskim i mirovinskim fondovima izravno ulaganje u najplemenitiji metal. No to ne znači da se i oni nisu osladili aktualnom globalnom jagmom za zlatom – štoviše, ostvarili su ove godine i dvostruko bolju zaradu nego da u rukama imaju fizičko zlato.

Ekonomska vijest dana u cijelom svijetu bila je cijena zlata koja je u srijedu po prvi put u povijesti premašila razinu od 4000 američkih dolara po unci. Analitičari diljem svijeta to ocjenjuju kao jasan signal rastuće geopolitičke napetosti i sve dublje zabrinutosti investitora za stabilnost svjetskog financijskog sustava. Riječ je o rekordnoj razini koja je probijena na azijskim burzama nakon niza novih eskalacija na Bliskom istoku i pojačanih kupnji zlata od strane središnjih banaka. Cijena žutog plemenitog metala od početka godine porasla je za 52 posto, što je ulagačima u zlatne poluge i zlatnike donijelo pozamašnu zaradu.

Prinosi i iznad 100 posto

Skok vrijednosti nije se ograničio samo na tu imovinu već i na sve što sa zlatom ima veze. Primjerice, kompanije koje rudare, odnosno proizvode zlato. Vrijednost njihovih dionica ove je godine skočila i više nego sama cijena unce. Bitna je to vijest i za građane Hrvatske s obzirom na to da pregled ulagačkih pozicija obveznih mirovinskih fondova otkriva da su neki od njih dobrano zaradili svojim članovima. AZ obvezni fond u kategoriji A, u kojoj za mirovinu štedi 116 tisuća građana, posjeduje dionice Newmont Corporationa. Ta američka kompanija, osim u SAD-u, Kanadi i Meksiku, rudari zlato u još šest država, a osim zlata proizvodi i srebro, bakar, cink i olovo.

Dionicom Newmonta na Newyorškoj burzi u utorak se trgovalo po malo manje od 87 dolara, što znači da je samo tijekom ove godine cijena skočila za 126 posto. AZ fond krajem lipnja (zadnji dostupni podatak) držao je nešto više od 73 tisuće dionica te kompanije, pa je Newmont činio 1,6 posto neto imovine fonda. Newmont je prilično visoko zastupljen u portfelju tog fonda – treća je to po veličini AZ-ova pozicija u skupini stranih dionica. Veći udjel imaju samo slovenske kompanije Krka (2,5 posto) i Luka Koper (2,04 posto).

Osim Newmonta, u portfelju se nalaze i dionice kompanije Barrick čijih gotovo 90 tisuća komada sudjeluje sa 0,7 posto u imovini fonda. Barrick u rudnicima u 17 država na četiri kontinenta proizvodi zlato i bakar te je bio najveći svjetski proizvođač zlata do 2019. kada je Newmont preuzeo Goldcorp. Dionica Barricka trenutno vrijedi 33,2 dolara na Newyorškoj burzi, a u 2025. cijena je skočila nešto skromnijih 108 posto. U mnogo brojnijoj AZ-ovoj kategoriji B, u kojoj se nalazi 607 tisuća članova, Newmont je druga po zastupljenosti strana dionica sa 0,95 posto udjela u imovini, odmah nakon Krke sa 3,3 posto. Barrickove dionice u toj AZ-ovoj kategoriji zauzimaju 0,42 posto udjela.

Izloženost kroz ETF

Drugi po veličini mirovinski fond u državi, Raiffeisen, u kategoriji A gdje se nalazi više od 117 tisuća članova, također se odlučio za Barrick. U imovini fonda te dionice imaju 0,34 posto udjela i u donjem su dijelu ljestvice Raiffeisenovih pozicija među stranim dionicama. Dodatno je Raiffeisenov fond izložen proizvođačima zlata i kroz burzovno utrživi fond (ETF) SPDR S&P Metals & Mining. Taj ETF čini 0,6 posto udjela u imovini Raiffeisenove kategorije A. Tijekom ove godine jako je lijepo 'odradio'  – u plusu je gotovo 72 posto. Ove dvije vrijednosnice nalaze se i u kategoriji B sa 530 tisuća članova. Barrick ima nešto veći udjel od 0,37 posto, dok spomenuti ETF ima manji udjel, 0,4 posto.

PBZ Croatia osiguranje mirovinski fondovi u svojim portfeljima nemaju 'zlatnih' dionica, dok za Erste mirovinske fondove podaci nisu bili dostupni. Kad se prinosima ostvarenima na rudarskim dionicama pribroji i činjenica da su najznačajniji svjetski indeksi na rekordnim razinama, a dobar rezultat ostvaruju i hrvatske dionice, ne čudi što su ovogodišnji prinosi obveznih mirovinskih fondova vrlo zadovoljavajući. U kategoriji A kreću se između 7,4 posto koliko je ostvario Raiffeisen i 15,9 posto PBZ CO-a. Erste i AZ fond zasad bilježe 11,3, odnosno 13,6 posto prinosa za 2025., pokazuju podaci Hrportfolija. U kategoriji B prinosi se kreću između 3,8 i 10,3 posto.

Što se tiče investicijskih fondova, u najvećem fondovskom društvu u Hrvatskoj, Erste Asset Managementu (EAM),kažu kako u njihovoj paleti upravljaju proizvodima koji imaju izloženost prema zlatu. - U nekima od njih zlato je dominantna klasa imovine, dok kod multi-asset strategija zlato gledamo kao alternativnu klasu imovine sa značajnim diverzifikacijskim efektima. S obzirom na izvanredan rast koji cijena zlata ostvaruje na financijskim tržištima iz dana u dan, izloženost ovoj klasi imovine značajno je pospješila ukupne povrate naših strategija. Posljedično na navedeno, možemo potvrditi rast interesa za navedenim proizvodima od strane naših klijenata, posebno kod usluge upravljanja privatnim portfeljima – kaže nam Tomislav Kolac, direktor odjela za upravljanje investicijskom imovinom.

Tomislav Kolac, direktor odjela za upravljanje investicijskom imovinom u Erste Asset Managementu

Što se tiče aktualnog trenda rasta cijene zlata, Kolac ističe kako trenutačno svjedočimo istodobnoj manifestaciji brojnih faktora zbog kojih klijenti traže sigurno utočište koje pruža zlato kao investicijska klasa. - Neki od navedenih su: potražnja od strane središnjih banaka, pokušaj diverzifikacije od američkog dolara, zabrinutost oko geopolitičke situacije, rastući fiskalni deficiti te potražnja od strane ETF-ova – tvrdi predstavnik EAM-a.

Rapidni rast

Ako je suditi po analizi Centra Zlata, jednog od četiri domaća trgovca investicijskim zlatom, i u budućnosti se mogu očekivati dobri rezultati kako za one koji proizvode zlato tako i za one koji u njega ulažu. Kako su naveli u priopćenju, rast cijene plemenitih metala posljednjih tjedana rezultat je kombinacije triju faktora: slabljenja američkog dolara, smanjenja kamatnih stopa u SAD-u i rastuće potražnje za sigurnim utočištem u uvjetima globalnih političkih i ekonomskih tenzija.

Brzinu novog rasta potvrđuje činjenica da je prethodna psihološka granica, ona od 3000 dolara po unci, probijena prije samo sedam mjeseci. Naglost porasta cijene zlata stoga ukazuje na duboke nestabilnosti na tržištu i velik pad povjerenja investitora u američki dolar. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (WGC), središnje banke u prvoj polovici godine nastavile su rekordne kupnje, pri čemu se posebno ističu zemlje izvan zapadnog financijskog sustava poput Kine i Indije. Time zlato dodatno učvršćuje svoju poziciju globalne rezervne imovine neovisne o dolarima i obveznicama, smatraju u Centru Zlata.

Saša Ivanović, direktor Centra zlata

- Središnje banke već nekoliko godina tiho provode dedolarizaciju. Ono što sada vidimo je nastavak tog procesa, samo u mnogo bržem tempu. Trenutno bilježimo veliku selidbu zlata sa zapada na istok i to je, po meni, jedan od glavnih uzroka porasta cijene. Povijesno gledano, kad države gomilaju zlato, to je znak da se spremaju na razdoblje nesigurnosti - dodaje Saša Ivanović, direktor Centra Zlata.

U domaćem kontekstu Centar Zlata bilježi snažan rast potražnje i među hrvatskim ulagačima, posebno nakon probijanja razine od 3000 dolara. Samo u posljednja dva tjedna potražnja je porasla za više od 50 posto, što potvrđuje da i mali ulagači prate globalne trendove i reagiraju na tržišne signale.