Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u ponedjeljak je najavilo da će do 31. ožujka objaviti prva dva poziva za mikro, male i srednje poduzetnike iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) ukupne vrijednosti 521,7 milijuna kuna. Prvi poziv 'Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća' namijenjen je novoosnovanim poduzećima koja razvijaju inovacije bazirane na znanju ili visokim tehnologijama, a drugi, 'Komercijalizacija inovacija', poduzećima usmjerenima na proizvodnju naprednih i inovativnih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti.
Kako objašnjava Ariana Vela, direktorica tvrtke Avelant i predsjednica upravnog vijeća Učilišta EU projekti, oba najavljena poziva u sebi sadrže element inovativnosti projekata.
– Prvi se odnosi na stvaranje portfelja inovacija koje kasnije postaju spremne za komercijalizaciju, dok je u drugome naglasak lansiranje na tržište novih proizvoda (roba i usluga) – pojašnjava Vela.
No, iz Udruge hrvatskih izvoznika softvera CISEx, čije članice ulažu u istraživanje i razvoj te su do sada na globalnom tržištu razvijale konkurentne proizvode, kažu da s najavaljenim natječajima imaju nekoliko problema.
– Za početak, predviđene financijske alokacije su smiješne i dostatne za svega 150 projekata na pozivu za novoosnovane tvrtke te za oko stotinjak projekata na pozivu Komercijalizacija inovacija. Na nedostatnost tih alokacija su nadležne institucije opetovano upozoravane od više poduzetničkih udruženja u fazi izrade NPOO-a. Taj problem je sada dodatno naglašen činjenicom da su oba poziva za inovacije planirana po modalitetu trajnog poziva, što u prijevodu znači 'najbrži prst'. Naime, vjerujemo da je i pticama na grani jasno da će na samom početku prijava biti najmanje dvostruko projekata, a možda i više, koji će svi pokušati predati projekt u prvoj sekundi. Naravno da je nemoguće da 200 prijava sustav registrira u istoj sekundi. Ministarstvo će mudro ostaviti natječaj otvoren još neko vrijeme pa će im to dati alibi da nije bio 'najbrži prst', iako će se nakon više mjeseci evaluacije pokazati da nije bilo dovoljno novca ni za one koji su predali u trećoj ili petoj sekundi – navode iz CISEx-a.
'Srednji prst' poduzetnicima
Objašnjavaju da je takav slučaj već viđen više puta. Primjerice, tijekom zadnjeg natječaja za istraživanje i razvoj za poduzetnike za koji su prijave bile otvorene nekoliko mjeseci, ispostavilo se da u prvoj financijskoj alokaciji nije bilo dovoljno novca ni za one koji su imali 'najbrži prst' odmah po početku prijava i koji su ih predali par sekundi nakon početka prijava.
– Takvu praksu možemo slobodno nazvati 'srednjim prstom' koji nam je Ministarstvo pokazalo takvim pristupom, a ponovit će se i na ova dva natječaja ukoliko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ipak ne promjeni stav i objavi pozive po principu rang liste – smatraju iz CISEx-a.
Naglašavaju da je novac iz EU novac svih poreznih obveznika i mora se ulagati racionalno.
– Dakle, pogotovo kod natječaja za inovacije, moraju proći izvrsni, a ne osrednji s brzim prstom. Moraju proći projekti koji imaju potencijal najbolje oploditi svaku proračunsku kunu i najviše vratiti društvu. Također, kriteriji evaluacije moraju biti oštriji, a evaluatori stroži. Želimo da se i prijave projekata pišu na engleskom, pa se može proširiti i lista evaluatora na strane stručnjake, a sve u cilju da na kraju financiramo najbolje, a ne najbrže – kažu u CISEx-u pitajući se kako je na nekim nedavnim natječajima bilo moguće da svi imaju skoro sve bodove.
Vela kaže da su ovo 'pozivi koji su u okviru investicija jasno opisani u NPOO-u', pa ne iznenađuje njihova skorašnja objava. Naglašava da poduzetnici trebaju obratiti pažnju na ukupnu vrijednost poziva te minimalne i maksimalne iznose potpora da bi se napravila okvirna procjena broja ugovora koji će se dodijeliti.
– Vlada RH u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti navela je očekivani broj projekata koji namjerava financirati, kao i broj poziva (natječaja) koji namjerava objaviti u okviru ovih dvaju investicija, stoga će biti važno dobro procijeniti mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava u slučaju prijave. Osobno mislim da poduzetnici pozive čekaju kao ozebli sunce i da je bitno da što prije započne njihova objava, kao i da se sustavi dobro pripreme da bi u razumnim rokovima obradili pristigle projektne prijave. To će u svim investicijama koje su za poduzetnike, ali i druge sektore planirane kroz NPOO, biti jedan od ključnih faktora – kaže Vela.
Ništa prije svibnja
– Također, svjedoci smo toga da se natječaji za poduzetnike najavljuju duže vrijeme, ali se najavljeni indikativni rokovi objave stalno prolongiraju. Osobno ne očekujem da će se nešto posebno dogoditi prije svibnja, ali uvijek se može dogoditi neka politička odluka koja će ovu priču ubrzati. Zasad je važno da se poduzetnici dobro informiraju i odrade prelimirane zadatke da budu spremni kada pozivi zaista budu objavljeni – zaključuje Vela te, bez obzira o kojem se natječaju radilo, preporučuje poduzetnicima sljedeće korake:
- Potrebno je dobro pročitati opis ovih investicija u NPOO-u kako bi se uvjerili da se njihovi projekti uklapaju u ono što se njima namjerava postići
- Pripremiti okvirni opis projekta koji uključuje rezultate i okvirne troškove
- Posavjetovati se s konzultantima kako bi se precizno utvrdili elementi prihvatljivosti prijavitelja, projejkta, aktivnosti i troškova, kao i napravila procjena mogućeg broja bodova koje će osvojiti ukoliko se prijave
- Formirati tim unutar organizacije koji će se baviti projektom od ideje do realizacije i koji će, u slučaju odabira konzultanata, s njima surađivati.