Rast kamatnih stopa udahnuo je ‘novu mladost‘ poslovanju banaka koje redom objavljuju, ako već ne rekordne, onda vrlo zadovoljavajuće rezultate. To se, očekivano, prelilo i na cijene njihovih dionica, pa tko je uoči prvog podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) prije godinu i pol kupio neku od dionica domaćih banaka ili njihovih majki, donio je odličnu odluku. Konkretne rezultate domaćih banaka još čekamo, ali će sasvim sigurno biti vrlo dobri, ako je suditi po izvješćima njihovih vlasnika.
Doprinos hrvatskog tržišta
Najsvježiji pogledu u poslovanje europskih banaka koje imaju svoje podružnice i u Hrvatskoj dala je talijanska Intesa Sanpaolo, vlasnica Privredne banke Zagreb. Na razini grupe Intesa je objavila operativni prihod od 25 milijardi eura što je 17 posto više nego godinu ranije. No, zato je neto dobit skočila za 76 posto, na 7,7 milijardi eura. Pritom u stavci neto kamatnog prihoda Intesa bilježi rast od 54 posto koji je dosegnuo 14,6 milijardi eura, dok je operativna marža ojačala 31 posto. Doprinos takvoj renesansi u poslovanju dalo je i hrvatsko tržište koje je donijelo operativni prihod od 632 milijuna eura uz neto dobit od 397 milijuna eura.
Početkom tjedna rekordnim se godišnjim rezultatima pohvalio drugi talijanski bankovni div, UniCredit. Banka je u četvrtom tromjesečju zabilježila neto dobit od 2,8 milijardi eura što je 19 posto više na godišnjoj razini. Dobit je ostvarena na rastu ukupnih prihoda od 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., a koji su ukupno dosegli šest milijardi eura. Neto kamatni prihod od 3,6 milijardi eura povećan je za gotovo šest posto.
Što se pak tiče godišnjih rezultata, 2023. bila je rekordna poslovna godina za UniCredit. Ukupni prihodi od 23,8 milijardi eura skočili su za 17 posto dok je neto kamatni prihod u 2023. povećan više od 31 posto, dosegnuvši 14 milijardi eura. UniCredit je tako 2023. zaključio s neto dobiti od 8,6 milijardi eura što je 54 posto više nego godinu ranije. Doprinos Zagrebačke banke UniCreditovim rezultatima ogleda se u operativnom prihodu od 766 milijuna eura te neto dobiti od 406 milijuna eura.
Iz Italije selimo u Austriju gdje je krajem siječnja preliminarne rezultate za 2023. objavio Raiffeisen Bank International. U Hrvatskoj je RBA banka – peta po veličini na domaćem tržištu – zabilježila 30 posto više prihode od 256 milijuna eura uz skok neto dobiti za čak 142 posto, na 105 milijuna eura. Skok poslovanja banaka prelio se i na kretanje njihove burzovne vrijednosti.
Indeksi ‘u prašini‘
Ako promatramo razdoblje od početka lipnja 2022. godine (podizanje kamatnih stopa započelo je na sjednici ECB-a u tom mjesecu), pa do današnjih dana, sve vlasnice naših banaka ostvarile su porast vrijednosti koji je bitno viši od rasta cijelog tržišta izraženog lokalnim dioničkim indeksima. Najveći skok cijene dionice ostvario je UniCredit čija dionica danas vrijedi 169 posto više nego početkom lipnja. S takvim rezultatom UniCredit je ‘ostavio u prašini‘ indeks Milanske burze FTSE MIB koji je u tom razdoblju porastao ‘tek‘ 28 posto. Nešto skromniji rast, ali i dalje bitno bolji od tržišta ostvarila je Intesa Sanpaolo čija je vrijednost na burzi u tom razdoblju porasla 45 posto.
Ulaganje u RBI-jevu dionicu od lipnja 2022. naovamo donijelo je 55 posto rasta vrijednosti, dok je Erste ojačao 31 posto. Obje dionice nadmašile su indeks Bečke burze ATX, što i nije bilo osobito teško s obzirom da je ojačao samo 1,7 posto. Rezultati mađarske OTP banke još se čekaju, ali i njezini dioničari imaju za sada razloga za zadovoljstvo. Od lipnja 2022. do danas ta je dionica skočila na Budimpeštanskoj burzi više od 80 posto dok je indeks BUX porastao vrlo lijepih 59 posto.
Kad je riječ o dionicama naših banaka, na Zagrebačkoj se burzi od većih banaka trguje još samo Zagrebačkom bankom i Hrvatskom poštanskom bankom. (HPB). Dionica Zabe od sredine 2022. skočila je za 112 posto dok je HPB na burzi skuplji za 71,5 posto. Za usporedbu, CROBEX je u tom razdoblju u plusu za malo manje od 30 posto.
Đivo Pulitika, fond menadžer u InterCapital Asseat Managementu, kaže kako je 2023. općenito bila jako dobra godina za banke u Europi. - Općenito gledano, rezultati banaka se najčešće mogu opisati kroz dva pokazatelja: 1) kamatna marža (razlika između kamatne stope za kredite i depozite) i 2) rezervacije (trošak) za problematične kredite (NPL). Dizanje kamatnih stopa koje smo vidjeli u prošloj godini (odgovor centralnih banaka na inflaciju) pozitivno je utjecalo na kamatnu maržu, budući da su kamatne stope na kredite narasle više nego one na depozite. S druge strane, budući da period viših kamatnih stopa na kredite traje relativno kratko, čak i oni kojima bi plaćanje iz redovnih primanja moglo biti problematično mogli su se snaći koristeći nešto ušteđevine ili druge imovine. Stoga banke nisu imale značajne rezervacije za problematične kredite - ističe Pulitika.
Postoje alternative
Prema njegovim riječima, očekivana ponašanja centralnih banaka za ovu godinu uglavnom uključuju spuštanje ili zadržavanje kamata na postojećim razinama, dok rijetko tko spominje mogućnost daljnjeg povećanja. - Dakle, kamate na kredite (barem one s varijabilnom kamatnom stopom) vjerojatno neće biti generator rasta za banke. S druge strane, vjerojatno će morati povećati kamate na depozite. Ne samo zbog međusobne konkurencije, već i zbog pojave i sve veće svjesnosti štediša o alternativama. Na tržištu ponovno postaju sve privlačniji novčani fondovi. Rezultat svega ovoga će vjerojatno biti smanjivanje kamatne marže za banke - kaže Pulitika.
S druge strane, produženi period viših kamatnih stopa bi mogao rezultirati većim udjelom kredita s problematičnom naplatom, što bi moglo dovesti do većih rezervacija (troškova) za banke. - Sve u svemu, 2024. će vjerojatno biti izazovnija za banke i teško da će kao sektor uspjeti ostvariti profitabilnost kakvu su imale prošle godine - zaključuje Pulitika.