Domaći dionički investicijski fondovi više vjeruju u Apple i Microsoft kada je riječ o američkim dionicama nego, primjerice, u globalni dionički hit Nvidiju. Što se tiče fondova koji su usmjereni na regionalno tržište, najzastupljenije su među hrvatskim izdanjima dionice Končara i Podravke, dok među kompanijama iz šireg okruženja naši fond menadžeri često izabiru one iz Poljske i Turske.
Kako su burze u razvijenim državama na rekordno visokim razinama, posebice Wall Street, a u posljednje vrijeme u usponu je i domaći CROBEX, ulaganje u investicijske fondove opet postaje relativno popularno.
Zaokret u odnosu na 2022.
Statistika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pokazuje da je prošle godine neto uloženo u dioničke investicijske fondove čak 49 milijuna eura. Priličan je to zaokret s obzirom da je godinu ranije zabilježen neto odljev od 17,8 milijuna eura. Ipak, valja naglasiti kako je 2022. po tom pitanju bila specifična s obzirom na veliki bijeg kapitala iz rizičnijih ulaganja zbog napada Rusije na susjednu Ukrajinu. Samo u veljači te godine neto odljev iz dioničkih fondova iznosio je 13,6 milijuna eura.
Po veličini neto imovine od 377,4 milijuna eura dionički fondovi treći su na ljestvici, nakon onih koji se vode u kategoriji ‘Ostali‘ (657 milijuna eura) te već niz godina najpopularnijih obvezničkih fondova, u kojima leži 931,6 milijuna eura. Općenito govoreći, može se reći da je porastao interes medu domaćim ulagačima za rizičnije vrste fondove, dioničke i mješovite, kaže Iztok Likar, direktor portala Hrportfolio.
– Sve što nosi prinos među ulagačima je popularno, a da bi se ulagači u takve fondove osjećali sigurno, moraju se uvjeriti da je tržišni trend pozitivan – ističe Likar.
Što se tiče samopouzdanja ulagača, prema njegovu mišljenju na to više utječe pozitivan trend na Zagrebačkoj burzi nego, primjerice na Wall Streetu.
– Primjetno je blago smanjenje uplata u fondove čim se na domaćoj burzi dogodi negativna serija od nekoliko dana – naglašava Likar.
Uz indeksne UCITS fondove te isto tako indeksne burzovno-utržive fondove (ETF), Hanfina statistika bilježi 14 aktivno upravljana dionička investicijska fonda. Od toga su četiri fonda prema navedenoj strategiji ulaganja usmjerena većinom na američke dionice.
To su USA Blue Chip kojim upravlja Global Invest, zatim dva ICAM-ova (InterCapital Asset Management) fonda, Global Equity i Global Technology te ZB trend. Globalna dominacija američkih tehnoloških kompanija vidljiva je i u portfeljima ovoga kvarteta. Iako je samo IC Global Technology načelno usmjeren na tehnološki sektor, i kod ostala tri fonda američki tehnološki divovi dominiraju među 10 najvećih pozicija.
USA Blue Chip najviše je uložio u Apple i Alphabet, po 7,8 posto, dok kod IC Global Equityja dvije najveće pozicije zauzimaju Microsoft i Apple. ICAM-ov tehnološki fond najviše je pojedinačno uložio u Metu i Microsoft. Fond kojim upravlja ZB Invest na prvoj poziciji ima Vanguardov ETF koji prati američki indeks S&P 500, a od pojedinačnih pozicija najzastupljeniji su Microsoft i Apple.
Zanimljivo, dionicu Nvidije koja je ove godine samostalno zaslužna za trećinu rasta S&P-a 500 imaju samo dva fonda među deset najvećih pozicija – USA Blue Chip (4,5 posto udjela u portfelju) te IC Global Technology (3,6 posto udjela).
‘Turci‘ na cijeni
U skupini usmjerenoj na hrvatske (odnosno regionalne) dionice nalazi se šest fondova – Erste Adriatic, Eurizon HR Equity, HPB Dionički, IC SEE Equity, OTP Meridian 20 i ZB CEE Equity. No, valja napomenuti kako HPB Dionički ima dosta heterogeni portfelj koji se sastoji od dionica Končara, ali i američke Vise i Deutsche Telekoma. Sličan miks ima i Global Investov Capital Breeder gdje su uz dionice Nove Ljubljanske banke (NLB) i Luke Ploče nalaze i vrijednosnice Stellantisa (vlasnik Peugeota i Citroëna) i farmaceutske kompanije Pfizer.
Kod Erste Adriatica najzastupljenije su slovenske dionice, Krka i Nova Ljubljanska banka, a slijede ih sa po šest posto udjela hrvatski predstavnici, Podravka i povlaštena dionica Adrisa. Krka, Podravka i Končar najzastupljenije su u portfelju Eurizon HR Equityja. IC SEE Equity najviše je uložio u NLB i austrijsku naftnu kompaniju OMV, a od hrvatskih dionica ima povlašteni Adris i Končar. OTP Meridian 20 najviše je uložio u Končar, Zagrebačku banku, Podravku i Hrvatski Telekom. ZB CEE Equity od domaćih dionica ima redovnu dionicu Adrisa, Končar, Atlantic i Valamar. No, prva pozicija tog fonda je poljska banka PKO.
Uz PKO, dionice poljske naftne kompanije PKN te rudarskog diva KGHM – jednog od većih svjetskih proizvođača bakra i srebra – uvrstio je u svoj portfelj i IC Nova Europa. Najveća pozicija tog fonda je austrijska Erste banka, a tu su i četiri turske dionice – Haci Ömer Sabanci Holding (konglomerat koji se bavi proizvodnjom struje, cementa, trgovinom i financijskim uslugama), Akbank (jedna od najvećih banaka u Turskoj), Tüpraş (operater četiri rafinerije nafte) i Koç Holding (najveća industrijska kompanija u Turskoj).
Izlaganje turskom dioničkom tržištu nije bez osnove – zbog visoke inflacije u toj zemlji snažno rastu cijene tamošnjih dionica. U posljednjih godinu dana indeks Istanbulske burze BIST 100 skočio je za 72 posto, a samo tijekom ove godine za gotovo 23 posto.
Dva usamljena jahača
Na kraju, samo je po jedan fond usmjeren isključivo na europske, odnosno azijske dionice. ZB euroaktiv najviše je izložen francuskoj kompaniji Louis Vuitton Moët Hennessy, globalnom divu iz segmenta luksuzne robe. U toj je dionici 6,7 posto portfelja, a nešto manjih 6,3 posto uloženo je u kompaniju ASML. Podsjetimo, radi se o nizozemskom proizvođaču strojeva za proizvodnju računalnih procesora o kojem, prema pisanju medija, ovisi dobar dio proizvođača tih računalnih dijelova.
Jedna od takvih kompanija je tajvanski TSMC, najveći svjetski proizvođač čipova, čija je dionica najveća pozicija u portfelju fonda ZB Asia. Tehnološki prizvuk portfelja nije mogao izbjegnuti ni taj fond, s obzirom da je druga najveća pozicija južnokorejski Samsung Electronics.