Mjenjačnica u Zagrebu
Nova regulativa donijet će djelomično rasterećenje za poslovanje mjenjačnica, ali i otvara vrata hrvatskog tržišta stranim mjenjačnicama
Novi Zakon o deviznom poslovanju korak je u pozitivnom smjeru, ali dolazi prekasno, smatraju predstavnici mjenjača s obzirom da nova regulativa donosi podosta novosti baš u tom biznisu. Ukratko, nova regulativa donijet će djelomično rasterećenje za poslovanje mjenjačnica devastiranih uvođenjem eura, ali i otvara vrata hrvatskog tržišta stranim mjenjačnicama. Zakonski prijedlog u javnom je savjetovanju od 22. svibnja do 20. lipnja, a njime će se zamijeniti dosadašnji koji je na snazi od 2003. godine, uz devet izmjena i dopuna.
Kako je u obrazloženju naveo predlagatelj, Ministarstvo financija, bitne izmjene u mjenjačkom poslovanju, u odnosu na odredbe iz prethodno važećeg zakona, odnose se odredbu prema kojoj ovlašteni mjenjači više neće imati uvjet sklapanja ugovora s nekom od poslovnih banaka kako bi obavljali mjenjačke poslove.
Također, omogućit će im se, osim za gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu, prodaja i gotovog novca u stranoj valuti putem platnih kartica, kao i naplata naknade kod svakog mjenjačkog posla ako to mogu evidentirati certificiranim programom s odgovarajućim funkcionalnostima. Međutim, novi će zakon omogućiti da na tržište na kojem se preostale malobrojne mjenjačnice bore za mrvice može doći i podružnica tvrtke koja je u nekoj od članica Europske unije ovlaštena obavljati mjenjačke poslove.
Od ulaska u eurozonu broj ovlaštenih mjenjača srezan je za 77 posto. Davor Žic, član Uprave za marketing i razvoj Auro Domusa u čijem se sastavu nalaze i mjenjačnice Exclusive Change, smatra da je prijedlog zakona svakako korak u pozitivnom smjeru, iako dolazi sa značajnim zakašnjenjem u odnosu na vrijeme kada su se dogodile najveće promjene u sustavu razmjene valuta – uvođenja eura. - Sasvim sigurno će doprinijeti boljem poslovanju onih mjenjača koji su uspjeli nastaviti s radom. U mogućnosti uvođenja dodatne konkurencije ne vidimo ništa problematično, veći izbor svakako će biti dobar za tržište. S obzirom da se od uvođenja eura broj mjenjača značajno smanjio, olakšavanje uvjeta poslovanja, kao i širenje mogućnosti za rad treba pozdraviti – kaže Žic.
Davor Žic, član Uprave za marketing i razvoj u Auro Domusu
Prema njegovim riječima, od ulaska u eurozonu Auro Domus je značajno smanjio svoju mrežu mjenjačnica te sada mjenjačke usluge nudi na šezdesetak lokacija u Hrvatskoj, od kojih je većina cjelogodišnja i uz mjenjačke usluge nudi prvenstveno usluge iz domene trgovine zlatom: kupnju i prodaju investicijskog zlata, otkup zlata te zalog na zlato.
- Tržište zlata nam predstavlja glavni fokus te smo u procesu daljnjeg smanjenja broja poslovnica koje nude mjenjačke usluge. Zbog smanjenja broja poslovnica, teško je raditi usporedbu s vremenom prije uvođenja eura, ali, prosječno, na razini poslovnice, promet se smanjio za otprilike 80 do 85 posto – naglašava Žic.
Podaci Hrvatske narodne banke za 15. svibnja pokazuju da odobrenje za rad ima okruglih 250 mjenjača, tri manje nego krajem prošle godine. Tijekom prošle godine ostvarili su promet od 254,8 milijuna eura što je tek djelić nekadašnjeg prometa, prije ulaska u eurozonu. Podsjetimo, u 2022. 1080 mjenjačnica zabilježilo je promet od tadašnjih 29 milijardi kuna, odnosno 3,85 milijardi eura. Broj mjenjača najviše je srezan u prvoj godini članstva u eurozoni, 2023. godine, kada su prestala važiti 783 odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova. To i ne čudi s obzirom da im je ulazak u eurozonu izbio iz ruku glavni posao. Naime, glavnina prometa prije je odlazila na promjenu novčanica eura gdje je promet 2022. iznosio 25,3 milijarde kuna.
Nakon eura slijedio je američki dolar s vrijednošću transakcija od 1,8 milijardi kuna, odnosno 238,2 milijuna eura. Danas je dolar najzastupljenija valuta koju mijenjaju ovdašnje mjenjačnice s udjelom od gotovo 60 posto, ali i taj je promet znatno splasnuo. Prošle godine američkom valutom ostvaren je promet od 141,2 milijuna eura. Ako je moguće suditi po prva tri mjeseca, ova će godina za mjenjačnice biti još lošija. U prvom tromjesečju zabilježen je promet od 47,1 milijun eura, odnosno 14,5 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Iz tog razloga Davor Žic kaže kako je teško komentirati mogućnost isplativosti rada u mjenjačnicama. - Svakako, pojedinačni mjenjači na dobrim lokacijama mogu biti profitabilni i bez 'pozadine' velikog lanca, pogotovo ako se radi o obiteljskom poslu. Ali nije jednostavno niti velikim lancima; mi smo prošle godine preuzeli i u našu mrežu integrirali Exclusive Change, uz Auro Domus najveći lanac mjenjačnica u Hrvatskoj, koji je protekle dvije godine radio sa značajnim gubicima. Činjenica jest da su mjenjačke usluge uglavnom posao niske isplativosti, uz velike troškove poslovanja osobito na lokacijama visokog turističkog prometa te da se većinom pojavljuju kao dodatne usluge u poslovnicama koji nude širi portfelj financijskih usluga – naglašava Žic.
Od nekadašnjeg velikog biznisa danas mogu živjeti samo malobrojni. Doduše, potreba za mjenjačnicama nikad neće nestati, ali toj branši predstoji još mnoštvo promjena i prilagodbi.
