Piše: Anamarija Mujanović
Europska središnja banka traži načine kako spriječiti banke da zarađuju milijarde eura dodatnog profita od povoljne sheme kreditiranja, koju je pokrenula tijekom pandemije, nakon što u drugom dijelu srpnja krene podizati kamatne stope.
Čak 2,2 milijarde eura subvencioniranih zajmova koje je ECB dala bankama pomoglo je u sprječavanju kreditne krize zbog pandemije, ali s obzirom da središnja banka sada planira podići stope, pretpostavlja se da će zajmodavcima u eurozoni osigurati dodatno bogatstvo koje će, prema procjenama analitičara, iznositi i do 24 milijarde eura. Stotine banaka moći će zaraditi od subvencioniranih zajmova jednostavno ih vraćajući na depozit u središnjoj banci, a Upravno vijeće ECB-a bi, prema izjavama osoba bliskima upravi, trebalo raspravljati kako obuzdati dodatnu maržu.
Mnogi navode kako bi bilo politički neprihvatljivo od Europske središnje banke da omogućuje bankama dobit koju podupiru porezni obveznici dok povećava troškove zaduživanja za kućanstva i poduzeća, a brojni komercijalni zajmodavci dodatno plaćaju zaposlenike i dijele dividende investitorima.
Iz ECB-a su najavili povećanje kamatne stope na -0,25 posto te se dalo naslutiti da će doći do dodatnog povećanja u rujnu kako bi se stopa podigla iznad nule prvi puta nakon deset godina, nakon čega bi mogla uslijediti daljnja povećanja ako inflacija ne uspori.
Jedna bi opcija mogla biti da ECB promijeni uvjete zajmova kako bi bankama smanjila mogućnost automatskog povrata novca, baš kao što ih je učinila privlačnijim nakon početka pandemije 2020. godine.
Do 24 milijarde eura dodatnog profita
Iz središnje banke su branili svoje jeftine zajmove jer 'bez njih bi pandemija mnogo jače pogodila ekonomiju', a odbili su komentirati kako će spriječiti zajmodavce u stvaranju neočekivane dobiti.
Iz financijske tvrtke Morgan Stanley procijenili su da bi banke mogle zaraditi između četiri i 24 milijarde eura dodatnog profita do kraja 2024. godine, polaganjem povoljnih zajmova na depozit u središnjoj banci ovisno o brzini rasta stope u nadolazećim mjesecima.
Europska središnja banka je procijenila da je ukupna dobit dostupna bankama bila gotovo polovica maksimalne procjene tvrtke Morgan Stanley, a više od 740 banaka podnijelo je zahtjeve za kredite u lipnju 2020. godine kada je podijeljeno 1,3 milijarde eura. Ukupan broj sudionika naime nije javno dostupan.
ECB je počeo nuditi zajmove, poznate kao poslovanje ciljanog dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO), u rujnu 2019. godine. U početku su bili dostupni po kamatnoj stopi ECB-a od -0,5 posto, ali nakon proglašenja pandemije stopa je smanjena na -1 posto s ciljem poticanja posuđivanja novca, pod uvjetom da banke ne smanje svoje kreditne knjige.
TLTRO je na svoju redovitu depozitnu stopu vraćen prošli mjesec, a najvažnije je da se stopa na zajmove izračunava kao prosjek tijekom njihovog trogodišnjeg vijeka. Banke mogu prijevremeno vratiti novac svaka tri mjeseca te su prošli mjesec izvršene prijevremene otplate u iznosu od 74 milijarde eura, daleko manje od očekivanog, što odražava povećanu privlačnost sheme kako rastu kamatne stope.
- Očekujemo da će europske banke zadržati svoje TLTRO što duže mogu jer je to samo besplatan novac – rekao je Fabio Ianno, viši kreditni službenik američke tvrtke Moody's.
Banke imale koristi od pandemije
Iz tvrtke Morgan Stanley izračunali su da ako Europska središnja banka podigne svoju kamatnu stopu na depozite na 0,75 posto do kraja ove godine, banke koje su uzele TLTRO kredit u lipnju 2020. godine mogu ostvariti profitnu maržu od 0,6 posto do dospijeća otplate u lipnju 2023. godine.
- Ova razmjena nam je bila prilično isplativa – rekao je financijski direktor jedne europske banke, nadodavši da je bankama bilo teško govoriti o tome jer nitko ne želi reći da su, kao banka, imali koristi od pandemije.
I dok Europska središnja banka ne želi iznijeti podatke po bankama, francuski zajmodavci su bili najveći korisnici jeftine likvidnosti dok ih prate konkurenti iz Italije i Njemačke.
U Njemačkoj je najveći zajmodavac Deutsche Bank čiji je prihod od kamata prošle godine potaknut s gotovo 494 milijuna eura od subvencionirane likvidnosti središnje banke, odnosno 15 posto njegove dobiti prije oporezivanja.