Plaćanje popularnom aplikacijom Keks Pay uskoro će biti moguće u tri države iz okruženja, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Kako je na predblagdanskom druženju s novinarima najavio predsjednik Uprave Erste banke u Hrvatskoj, Christoph Schöfböck, Europska središnja banka dala je odobrenje za osnivanje posebne kompanije Keks Pay. U nju će biti izdvojeno sadašnje poslovanje s tom platnom aplikacijom koje su trenutno odvija unutar Erste banke. Nakon izdvajanja, ta će tvrtka ponuditi plaćanje tom aplikacijom i na tržištima Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, otkrio je Schöfböck.
Digitalna rješenja tek su dio onoga za što je hrvatska podružnica austrijskog Erste Groupa zadužena na razini cijele jugoistočne Europe. Prvi čovjek Erstea u Hrvatskoj naglasio je i kako će se investicijski fond Money Market nedavno osnovan u Hrvatskoj uskoro početi nuditi i ulagačima u Austriji i Njemačkoj. Da je hrvatsko tržište prepoznato kao regionalno financijsko središte govori i činjenica da je Erste zadužen još i za tržišta dužničkog kapitala i prekogranično korporativno kreditiranje. K tome, sva makroekonomska istraživanja za države jugoistočne Europe na kojima posluje Erste izrađuju se u Zagrebu, naglasio je Schöfböck.
Pola milijuna korisnika
Rastući interes investitora Erste primjećuje u područjima ICT-a, turizma te sve više logistike i obnovljivih izvora energije. Unatoč očitom ekonomskom napretku posljednjih godina koji je Hrvatsku čvrsto usidrio na mapi međunarodnih investitora, Schöfböck smatra kako je potrebno dodatno unaprijediti poslovno i investicijsko okruženje.
Keks Pay dosegao je korisničku bazu od 477 tisuća aktivnih korisnika, istaknula je Katarina Kraljević, članica Uprave zadužena za poslovanje s građanstvom te sektore digitalnog bankarstva. K tome, Keks Pay bilježi i rast volumena transakcija od 56 posto. Aplikacija George prikupila je 473 tisuće korisnika. Kako je istaknula Kraljević, od donedavnih 15 posto, sada se polovica svih proizvoda Erste individualnim klijentima proda putem digitalnih kanala.
– Cilj je dosegnuti 80 posto u iduće tri godine – dodala je Kraljević.
Prema njezinim riječima, to ne znači da će biti ugrožena mreža fizičkih poslovnica kojima će u bliskoj budućnosti biti namijenjena prvenstveno usluga savjetovanja klijenata.
Makroekonomski pogled u ovu i iduću godinu dao je Alen Kovač, direktor Službe ekonomskih istraživanja. Kako je kazao, nakon ekonomski dobre 2023., ni 2024. nije razočarala.
– Godinu ćemo završiti sa 3,5 posto rasta BDP-a, čime je Hrvatska zadržala iznadprosječnu stopu rasta u Europskoj uniji i eurozoni – kazao je Kovač.
Po njegovu sudu, 2025. trebala bi u velikoj mjeri zadržati nastavak ovakvih trendova. Dok će gospodarstvo eurozone ojačati za jedan posto, hrvatskom gospodarstvu u Erste banci predviđaju rast od 2,9 posto. Time će se dodatno ubrzati dostizanja europskog standarda, pa Kovač smatra da bi iduće godine Hrvatska mogla doći na 80 posto europskog standarda.
Prvi put od samostalnosti
Osobna potrošnja i dalje će ostati glavni pokretač ekonomskog rasta, ponajprije i zbog rekordno niske nezaposlenosti. Glavni ekonomist Erste u tom je kontekstu naglasio kako smo ove godine prvi puta od samostalnosti zabilježili nižu stopu nezaposlenosti od prosjeka EU-a. Osim toga, imamo i najdinamičniji rast plaća u eurozoni. Investicije su i dalje snažno potpomognute novcem iz EU fondova, a to se u velikoj mjeri odrazilo na građevinski sektor koji bilježi najbrži rast u zadnjih godinu i pol.
Izvoz roba se blago oporavlja, ali će njegova daljnja sudbina ovisiti o stanju njemačkog gospodarstva kojem doduše nismo toliko snažno izloženi, poput primjerice Češke. Što se tiče inflacije, Kovač očekuje da će se ove i iduće godine kretati na razinama oko tri posto, a najvišu ju potiču cijene hrane i usluga.