ESB i FED razmatraju nova smanjenja kamata zbog geopolitičkih rizika

Europska središnja banka može dodatno sniziti kamatne stope u vrijeme ogromne volatilnosti na energetskim tržištima, prema riječima jednog od njezinih najutjecajnijih kreatora kamatnih stopa, prenosi Financial Times.

François Villeroy de Galhau, guverner francuske središnje banke, rekao je za Financial Times da bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja i odgovor zemlje za sada nisu promijenili izglede temeljne inflacije.

- Ako pogledamo trenutnu procjenu tržišta do sada, očekivanja inflacije ostaju umjerena - rekao je, dodajući da 'značajna aprecijacija eura' ove godine djelomično kompenzira nedavni porast cijena nafte. Guverner je ovo rekao prije nego što je cijena nafte naglo pala u ponedjeljak navečer, kada je američki predsjednik Donald Trump rekao da su Izrael i Iran dogovorili prekid vatre.

- Ako se to potvrdi, to bi u sljedećih šest mjeseci moglo dovesti do daljnjeg prilagođavanja [monetarne politike ESB-a] - rekao je.

ESB je od lipnja 2024. prepolovio kamatne stope na dva posto, a financijska tržišta uračunavaju dodatno smanjenje od četvrtine boda u drugoj polovici godine. Inflacija je u svibnju pala neznatno ispod srednjoročnog cilja ESB-a od dva posto, koji središnja banka očekuje da će dostići 2025. godine.

- Sada smo se vratili u normalu - rekao je Villeroy de Galhau, sugerirajući da su se kamatne stope vratile na neutralnu razinu, gdje ne ograničavaju niti potiču rast.

To ne znači nužno da će ESB zadržati kamatne stope na ovoj razini.

Bivši vladin savjetnik i bankar predstavlja drugu najveću članicu valutnog bloka i ima jedan od 26 glasova u upravnom vijeću ESB-a. Sukob na Bliskom istoku opisao je kao 'novi veliki izvor neizvjesnosti' koji 'može ići u oba smjera'.

Iako će frankfurtski određivači kamatnih stopa pažljivo pratiti kretanje cijena nafte u bliskoj budućnosti, cijena nafte sama po sebi nije dovoljan vodič za našu reakciju, rekao je.

ESB bi morao procijeniti kako se tečaj razvijao, jesu li bilo kakvi porasti cijena energije privremeni, imaju li 'prelijevanje' na druga područja gospodarstva i mogu li rezultirati 'trajnim učincima' na inflaciju, tvrdio je de Galhau.

- Ako bismo vidjeli prelijevanje na temeljnu inflaciju i odvajanje inflacijskih očekivanja, tada bismo mogli prilagoditi monetarnu politiku - rekao je.

Vodeći francuski bankar tvrdio je da je malo vjerojatno da će se potencijalna eskalacija trgovinskih napetosti sa SAD-om pretvoriti u značajan inflacijski rizik za eurozonu.

- To će negativno utjecati na naš rast, ali ne bi trebalo imati inflacijski učinak - rekao je.

Čak i ako bi EU uzvratila američkim tarifama, učinak na potrošačke cijene u eurozoni bio bi malen jer će se 'one primjenjivati ​​samo na američki uvoz, dok se u SAD-u primjenjuju na sav uvoz.' 

Na pitanje o trenutnom sukobu između Trumpa i predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella, Villeroy de Galhau rekao je da su Powell i FOMC pokazali 'što bi neovisni središnji bankar trebao učiniti: reći istinu i osigurati cjenovnu i financijsku stabilnost'.

Dužnosnica Federalnih rezervi Michelle Bowman poziva na smanjenje kamatnih stopa već u srpnju

Potpredsjednica Federalnih rezervi za financijski nadzor Michelle Bowman pozvala je na smanjenje kamatnih stopa već u srpnju, rekavši da bi trgovinski rat predsjednika Donalda Trumpa imao manji utjecaj na inflaciju nego što se neki ekonomisti boje.

Bowmanine izjave u ponedjeljak dolaze nakon što je Christopher Waller, još jedan guverner FED-a, u petak rekao da bi američka središnja banka trebala razmotriti smanjenje kamatnih stopa već sljedeći mjesec - što naglašava podjelu među dužnosnicima središnje banke oko toga kako bi trebali odgovoriti na Trumpove tarife. Bowman je naznačila da će podržati smanjenje već sljedeći mjesec jer nedavni podaci 'nisu pokazali jasne znakove materijalnog utjecaja tarifa i drugih politika' te da bi inflacijski učinak trgovinskog rata 'mogao potrajati dulje, i imati manji učinak nego što se u početku očekivalo'.

- Sve u svemu, kontinuirani napredak u trgovinskim i tarifnim pregovorima doveo je do ekonomskog okruženja koje je sada očito manje rizično. Dok razmišljamo o putu naprijed, vrijeme je da razmotrimo prilagodbu referentne kamatne stope - rekla je Bowman. 

Bowman, koja je preuzela dužnost ovog mjeseca nakon što ju je Trump nominirao ranije 2025., također je ukazala na 'znakove krhkosti na tržištu rada' i rekla da bismo 'trebali dati veću težinu rizicima pada našeg mandata zapošljavanja u budućnosti'.

- Ako nadolazeći podaci pokažu da se inflacija nastavlja povoljno razvijati, s pritiscima na rast koji ostaju ograničeni na cijene robe, ili ako vidimo znakove da se slabija potrošnja prelijeva u slabije uvjete na tržištu rada, takav bi se razvoj trebao riješiti u našim raspravama o politici i odraziti u našim razmatranjima - rekla je.

Fed je prošle godine smanjio kamatne stope za jedan postotni bod, ali je na pauzi od prosinca, a neki dužnosnici oklijevaju smanjiti zbog straha da bi trgovinski rat mogao potaknuti još jedan nalet američke inflacije.

Najnovije projekcije FED-a, objavljene prošli tjedan, pokazale su da sedam dužnosnika smatra da će kamatne stope u SAD-u morati ostati nepromijenjene na 4,25 do 4,5 posto tijekom cijele ove godine kako bi se obuzdali jači pritisci na cijene.

No, 10 članova Odbora za otvoreno tržište Federalnih rezervi i dalje smatra da će Fed ove godine moći napraviti dva ili više smanjenja. Oni koji su za smanjenje istaknuli su mlake podatke o inflaciji, a posebno je oslabio rast cijena usluga.