Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB-a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa na novčani depozit smanjit će se na 3,25 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 3,40 posto, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana smanjit će se na 3,65 posto. Smanjenje će stupiti na snagu 23. listopada 2024.
Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom Upravno vijeće usmjerava stajalište monetarne politike, zasniva se na novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Iz novih informacija o inflaciji vidljivo je da dezinflacija dobro napreduje. Na inflacijske izglede utječu, među ostalim, pokazatelji gospodarske aktivnosti koji su u posljednje vrijeme bili slabiji od očekivanih. Istodobno su uvjeti financiranja i dalje restriktivni, stoji u priopćenju HNB-a.
Očekuje se da će u sljedećim mjesecima inflacija porasti te da će se tijekom sljedeće godine smanjiti na ciljnu razinu. Domaća inflacija i dalje je visoka jer se nastavlja povećani rast plaća. Istodobno bi se trebalo nastaviti postupno slabljenje pritisaka troškova rada, pri čemu bi dobit trebala djelomično neutralizirati njihov utjecaj na inflaciju.
Upravno vijeće odlučno se zalaže za skori povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od dva posto. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima. Naime, njegove će odluke o kamatnim stopama ovisiti o ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.
Program kupnje vrijednosnih papira
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
Eurosustav više ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). Portfelj PEPP-a mjesečno se smanjuje za prosječno 7,5 milijardi eura. Upravno vijeće namjerava obustaviti reinvestiranje u sklopu PEPP-a na kraju 2024.
Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP-a.
Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja i otplate pozajmljenih iznosa stajalištu monetarne politike.
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju vratila na ciljnu razinu od dva posto i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi djelotvornijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena, stoji u priopćenju.