ETF-ovi nadmašili broj dionica na američkom tržištu

Na američkom tržištu kapitala dogodila se povijesna smjena: po prvi put broj fondova kojima se trguje na burzi (ETF-ova) premašio je broj dionica kojima se aktivno trguje. Prema podacima Morningstara i Financial Timesa, trenutno je dostupno 4.370 ETF-ova, dok je broj izlistanih dionica pao na 4.172.

Radi se o simboličnoj, ali i strukturno važnoj prekretnici koja potvrđuje transformaciju investicijskog pejzaža. ETF industrija danas upravlja s oko 12 bilijuna dolara imovine, što je dvostruko više nego prije samo pet godina.

ETF-ovi su od početka bili zamišljeni kao jednostavan, transparentan i jeftin instrument koji malim i institucionalnim ulagačima omogućuje diverzifikaciju po cijeni nižoj od aktivnog upravljanja fondovima. Njihova popularnost dodatno je porasla pojavom digitalnih platformi i rastom generacije malih ulagača koja traži brz pristup tržištima i niže naknade.

- ETF-ovi su postali ulazna točka za cijelu novu generaciju investitora - ističu iz Morningstara.

Posebno raste segment aktivno upravljanih ETF-ova, čiji se broj u SAD-u udvostručio u posljednjih pet godina, što pokazuje da investitori sve češće traže proizvode koji kombiniraju fleksibilnost ETF-a i ekspertizu menadžera.

Dok ETF-ovi bilježe procvat, broj javno izlistanih kompanija u SAD-u pada već desetljećima. Visoki troškovi IPO-a, regulatorni zahtjevi te trend spajanja i preuzimanja doveli su do manjeg izbora među pojedinačnim dionicama. Tehnološke tvrtke sve češće ostaju privatne dulje nego u prošlosti, što dodatno smanjuje broj novih izlistanja.

ETF-ovi tako postaju svojevrsna zamjena: nude investitorima tematske i sektorske strategije – od umjetne inteligencije i obnovljivih izvora energije, preko marihuane i kriptovaluta, pa sve do fondova vođenih religijskim vrijednostima.

No, rast broja fondova donosi i nove izazove. Analitičari upozoravaju na rizik fragmentacije i prevelikog izbora. „Previše opcija može ulagače više zbuniti nego osnažiti“, komentirao je za FT Ben Johnson iz Morningstara.

Uz to, fondovi koji ne privuku dovoljno interesa obično se gase nakon nekoliko godina, što investitorima može donijeti neočekivane porezne posljedice.

Situacija u kojoj ETF-ova ima više nego dionica ne znači da dionice gube važnost. No jasno je da se kapital sve više usmjerava u instrumente koji nude širinu, likvidnost i troškovnu efikasnost. ETF-ovi su se etablirali kao ključni gradivni blok suvremenih portfelja  i to ne samo u SAD-u.

Za ulagače to znači dvije stvari: lakši pristup tržištima nego ikad prije, ali i potrebu za oprezom pri odabiru fonda, jer razlike u troškovima, strategiji i kvaliteti upravljanja mogu biti značajne.

Prekretnica koju danas svjedočimo nije samo brojčano interesantna,  ona pokazuje kako se Wall Street, i šire globalna tržišta kapitala, ubrzano transformiraju od svijeta pojedinačnih dionica prema svijetu u kojem fondovi postaju dominantan način ulaganja.

Tu je situaciju na svome LinkedInu komentirao i predsjednik Uprave InterCapital vrijednosnih papira Danijel Delač.

. Pobornici pasivnog investiranja su sigurno zadovoljni, ali treba reći da u toj inflaciji broja ETFova ima svega. Mnoštvo je podvrsta koje nemaju veze sa pasivnim investiranjem nego su konstruirani za kratkoročno trgovanje. Svi su se ukrcali na ETF vlak – piše Delač.

Delač dodaje da je na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi listano nekoliko 'klasičnih' pasivnih ETF-ova, a ove 'egzotične' ne treba ni očekivati.

- Nedostaje likvidnosti, dubine tržišta i svega što treba da bi 'funkcionirali – zaključuje Delač.