EU uvodi stroža pravila za jednaku plaću muškaraca i žena

Pitanje (ne)ravnopravnosti plaća između muškaraca i žena staro je koliko i tržište rada, dakle, problem se vuče još iz doba industrijske revolucije. No, čini se da će mu Europa stati na kraj. Naime, još je 2023. donosena EU Direktiva o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća. Države članice imaju rok do 7. lipnja 2026. da je prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Iako je Direktiva donosena prije dvije godine, pitanje jednakih plaća nije novo. Domagoj Jakobović, savjetnik za poslove usklađenosti ATD Solucije veli kako je još Ugovor o funkcioniranju Europske unije u članku 157. utvrdio da svaka država članica mora osigurati primjenu načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Direktiva nadograđuje postojeći pravni okvir, prije svega Direktivu 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i rada. Ta je ranija direktiva već propisivala zabranu izravne i neizravne diskriminacije u svim aspektima i uvjetima plaće te zahtijevala da se sustavi klasifikacije poslova temelje na rodno neutralnim kriterijima.

Rodni jaz i dalje prisutan

Međutim, pokazalo se kako te odredbe nisu dovoljne za uklanjanje rodnoga jaza, pa nova Direktiva uvodi detaljnije mehanizme transparentnosti i provedbe.

– Unatoč toj obvezi, rodni jaz u plaćama i dalje je prisutan: prema Eurostatu, neusklađeni rodni jaz u plaći u 2023. iznosio je 12 posto na razini EU-a, dok je u Hrvatskoj 7,4 posto. Prema Izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2024. (ožujak 2025.), prosječna bruto plaća u Hrvatskoj lani je iznosila 1.821 euro, pri čemu za muškarce iznosi 1.854 eura, a za žene 1.782 eura – što znači da je rodni jaz prema prosječnoj mjesečnoj bruto plaći iznosio 3,9 posto. Iako je u većini djelatnosti jaz smanjen, u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju iznosio je 13,3 posto, u ostalim uslužnim djelatnostima 16, a u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 4,1 posto. Analiza upućuje na to da je porast u tim sektorima povezan s većim rastom plaća na višim položajima koje pretežito zauzimaju muškarci. Nejednakosti se prenose i u mirovinski sustav. Prema podacima DZS-a za 2023., prosječna mirovina muškaraca iznosila je 540 eura, a žena 449 eura, iz čega proizlazi rodni jaz od 17 posto u korist muškaraca. Iako je to manje nego prethodne godine (20,3 posto), prosječna mirovina žena i dalje je 42 eura ispod općeg prosjeka mirovine i 44 eura ispod praga rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo - tumači Jakobović dodajući kako je jedan od ključnih razloga postojanosti jaza nedostatak transparentnosti plaća.

U mnogim se državama članicama, pa i u Hrvatskoj, plaće još uvijek smatraju privatnom temom o kojoj se rijetko otvoreno govori. U oglasima za slobodna radna mjesta prevladavaju općenite formulacije poput 'stimulativna primanja' ili 'konkurentna plaća', bez navođenja konkretnih iznosa. Veli kako kriteriji za određivanje osnovne plaće, povećanja plaće ili dodatke često nisu formalno utvrđeni niti jasno komunicirani. Takva netransparentnost otežava radnicama i radnicima da prepoznaju i ospore nejednakosti, a poslodavcima ostavlja prostor za održavanje postojećeg stanja.