Europska središnja banka ostavila kamate nepromijenjenima i u rujnu

Europska središnja banka (ESB) ovoga je tjedna odlučila da će tri ključne kamatne stope ostati nepromijenjene. Kamatna stopa na novčani depozit iznosi dva posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja ostala je na 2,15 posto i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznosi 2,40 posto.

ESB je tako produljio pauzu u sniženju kamatnih stopa u eurozoni i na početku jeseni, nakon srpanjske sjednice, istaknuvši da je inflacija trenutno blizu ciljanih dva posto.

U kolovozu potrošačke cijene bile su za 2,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, uz najsnažnije poskupljenje svježe hrane od početka prošle godine. Energija je pak ponovo pojeftinila, ali osjetno blaže nego u srpnju.

– Upravno vijeće čvrsto je odlučilo osigurati potrebne uvjete da se inflacija na srednji rok stabilizira na ciljanoj razini od dva posto – navodi se u priopćenju.

Upravno vijeće ESB-a neznatno je podiglo procjenu inflacije u ovoj godini, s dva na 2,1 posto. U idućoj godini cijene bi trebale u prosjeku porasti za 1,7 posto, također neznatno snažnije no što su bili prognozirali na početku ljeta. Prognoza za 2027. neznatno je pak snižena, s 2,0 na 1,9 posto.

Kada se isključe hrana i energija cijene bi u prosjeku ove godine trebale biti više za 2,4 posto. U 2026. temeljna inflacija trebala bi osjetno oslabiti, na 1,9 posto, a izračuni za 2027. pokazuju da će iznositi 1,8 posto. Prognoze inflacije i dalje uključuju neuobičajeno visoku razinu neizvjesnosti zbog kontinuiranih 'oscilacija u svjetskoj trgovinskoj politici'.

Više carine mogle bi prigušiti potražnju za robom iz eurozone i potaknuti zemlje s viškom kapaciteta da preusmjere svoje proizvode u zonu primjene zajedničke europske valute, izdvojivši među kočnicama inflacije i jači euro.

Inflaciju bi pak mogli raspiriti preopterećeni domaći proizvodni kapaciteti ako pucanje svjetskih nabavnih lanaca potakne potražnju za uvozom i pojačana državna potrošnja na obranu i infrastrukturu, navode.

Gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo bi pak po novim procjenama stručnjaka ESB-a porasti u ovoj godini za 1,2 posto, za 0,3 postotna boda snažnije no što su bili izračunali u lipnju.

Gospodarska aktivnost porasla je u prvom tromjesečju snažnije nego u proljetnim mjesecima dijelom i zato što su kompanije pohitale s narudžbama robe kako bi preduhitrile najavljene carine, primjećuju u ECB-u.

Potražnja za radnom snagom slabi, ali tržište rada i dalje je 'izvor snage', naglašavaju u ESB-u, ukazujući na stopu nezaposlenosti u srpnju od 6,2 posto. U takvim bi uvjetima osobna potrošnja s vremenom trebala ojačati, 'naročito ako ljudi budu manje štedjeli, kao što prognoziraju stručnjaci' ESB-a, stoji u izvješću.

Poticaj osobnoj potrošnji i ulaganjima kompanija trebali bi biti i povoljniji uvjeti financiranja, procjenjuju u banci, nakon sniženja kamatnih stopa do srpnja ove godine.

Do srpnja ESB je bio postupno snižavao kamatne stope gotovo godinu dana, a na posljednja dva sastanka to snižavanje je pauzirano. Ipak, upravno je vijeće i ovog tjedna ponovilo da će  i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati 'primjerenu' visinu kamatnih stopa od 'sjednice do sjednice', posebno u aktualnim uvjetima izražene neizvjesnosti. Naglasili su ponovo i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.