- Fed želi biti siguran da će inflacija i dalje slabiti prije nego krene u smanjivanje kamatnih stopa
- Europske i azijske dionice pale i izgubile dio prošlotjednih dobitaka, pod pritiskom tehnološki sektor
- Vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna oštro pala, dok je euro ojačao
- Japanska valuta ojačala zbog signala o ukidanju negativnih kamatnih stopa
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale jer središnje banke neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo, pa se trgovci plaše daljnjeg usporavanja rasta gospodarstava, a time i potražnje za ‘crnim zlatom‘.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1,8 posto, na 82,08 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,5 posto, na 78,01 dolar.
Tako su cijene prošloga tjedna izgubile velik dio dobitaka od prethodnoga tjedna, a u fokusu trgovaca bila je monetarna politika.
U izvješću Kongresu o gospodarskoj situaciji predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio je da čelnici Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema ciljanoj razini od dva posto prije nego što odluče smanjiti kamatne stope.
Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u lipnju, kasnije nego što se očekivalo.
A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom.
Čelnici Europske središnje banke ostavili su, pak, na sjednici u četvrtak kamate nepromijenjene na rekordno visokim razinama, kao što se i očekivalo. No, signalizirali su da bi u lipnju mogli početi smanjivati kamate.
Značajniji pad cijena nafte spriječili su bolji nego što se očekivalo podaci o kineskoj međunarodnoj trgovini, što je potaknulo nadu da se oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzava.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo sedam, a na američkom gotovo osam posto, nakon što su prošle godine pale oko deset posto.
Pale azijske i europske burze
Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale, izgubivši dio prošlotjednih dobitaka, pri čemu je pod najvećim pritiskom tehnološki sektor.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, nakon prošlotjednog rasta.
Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,07 posto, na 7.665 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,59 posto, na 17.710 bodova, a pariški CAC 0,28 posto, na 8.005 bodova.
Pritom su najviše pale cijene dionica u tehnološkom sektoru, više od dva posto, kao i na Wall Streetu u petak.
I na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,15 posto, nakon što je u petak dosegnuo najvišu razinu u osam mjeseci.
Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 2,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,8 i 1,5 posto. U Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,7 i 1,4 posto.
Rast kineskih burzovnih indeksa zahvaljuje se podatku da je u veljači inflacija u Kini porasla na 0,7 posto, što je potaknulo nadu u ubrzanje oporavka drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
No, trguje se oprezno jer su proizvođačke cijene i dalje u području deflacije.
U Japanu je, pak, Nikkei indeks oštro pao s rekordnih razina jer je sve jasnije da će središnja banka uskoro ukinuti negativne kamatne stope i početi normalizirati monetarnu politiku, nakon što je godinama vodila izuzetno poticajnu monetarnu politiku.
Ulagače nije ohrabrio ni revidirani podatak, prema kojemu je u posljednjem lanjskom kvartalu japansko gospodarstvo poraslo 0,4 posto, a ne palo, kako je pokazivala prva procjena, pa proizlazi da je četvrto po veličini svjetsko gospodarstvo izbjeglo recesiju.
Ostale azijske burze prate pad Wall Streeta u petak, zbog čega su svi najvažniji indeksi – Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – tjedan završili u minusu.
To je uglavnom bila posljedica pada cijena dionica u tehnološkom sektoru, ponajviše proizvođača čipova, nakon snažnog rasta prethodnih tjedana.
Oštri pad dolara
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna oštro pala, dok je euro ojačao nakon poruka iz američke i europske središnje banke da bi uskoro mogle početi smanjivati kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 1,1 posto, na 102,74 boda.
Pritom je vrijednost dolara prema europskoj valuti pala 0,9 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0940 dolara.
Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, za 2,1 posto, pa je njegov tečaj skliznuo na 147,05 jena.
U fokusu ulagača bilo je prošloga tjedna izvješće predsjednika Feda Jeromea Powella u Kongresu o gospodarskoj situaciji.
Kao što smo već ranije napisali, poručio je da čelnici središnje banke žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema ciljanoj razini od dva posto prije nego što odluče smanjiti kamatne stope, a da se ta odluka bliži.
Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u lipnju.
Premda se očekuje da će uskoro i Europska središnja banka početi smanjivati kamate, euro je prošloga tjedna ojačao prema američkoj valuti.
Na sjednici u četvrtak čelnici Europske središnje banke ostavili su kamate nepromijenjene na rekordno visokim razinama, kao što se i očekivalo, no signalizirali su da bi u lipnju mogli početi smanjivati kamate.
Najviše je prema dolaru prošloga tjedna ojačala japanska valuta.
To se zahvaljuje signalima iz japanske središnje banke da bi uskoro mogla ukinuti negativne kamatne stope i započeti normalizaciju monetarne politike, nakon što je godinama vodila izuzetno poticajnu politiku.