Danas sve češće govorimo o financijskoj neovisnosti i planovima za mirovinu, no koje su to najčešće pogreške koje činimo kod financijskog planiranja za budućnost?
Prema Natixisovoj anketi iz 2022. u kojoj je ispitano 2700 financijskih stručnjaka iz 16 zemalja najčešće pogreške u planiranju mirovine povezane su s vremenom pa je tako najčešća greška podcjenjivanje inflacije koja ima značajan utjecaj na vrijednost mirovinske štednje.
Druga najčešća greška prema financijskim savjetnicima je podcjenjivanje životnog vijeka. Što duže živite to će vam više mirovinske štednje trebati da zamijenite prihod i to ne uključuje troškove zdravstvene skrbi povezane sa starenjem što 39 posto savjetnika ističe kao još jednu uobičajenu pogrešku u planiranju mirovine.
Treća po redu najčešća greška kod planiranja je precjenjivanje prihoda od ulaganja, a četvrta i peta greška su također usko povezane s ulaganjima i odnose se na previše konzervativno ulaganja te postavljanje nerealnih očekivanja povrata.
S druge strane, 21 posto umirovljenika preagresivno ulaže, pokazuje anketa, a iako agresivno ulaganje može biti iznimno korisno, osobito u ranim godinama, ono može uzrokovati velike probleme kasnije u životu. To je zato što kasnije umirovljenici trebaju likvidnost i moraju imati pristup svojoj ušteđevini kako bi pokrili životne troškove. Ako je portfelj volatilan ili nije diversificiran, može biti teško nadoknaditi kratkoročne ili iznenadne gubitke.
Tu su naravno i pogreške kao što je nerazumijevanje izvora prihoda, preveliko oslanjanje na javna sredstva i podcjenjivanje cijena nekretnina.
Malo razmišljamo o budućnosti
Za komentar na ovu temu zatražili smo financijsku savjetnicu i blogericu Sandru (Tetku) Ferenčak koja tvrdi da je najveća greška koju ljudi rade je što općenito malo razmišljaju o budućnosti, odnosno periodu kada više ne budu mogli ili htjeli raditi.
– Tako nešto počinje ih interesirati tek kad uđu u srednje godine. Na štednji za mirovinu bi trebalo aktivno raditi već s prvim zaposlenjem, odnosno, primitkom prve plaće. Na žalost, takvo razmišljanje je mladima nezanimljivo što će, zajedno sa stavom ‘novac je tu da se troši‘, imati za rezultat drastičan pad životnog standarda u kasnijoj dobi – objašnjava Tetka.
Po njoj je druga najčešća greška oslanjanje na državu ili poslodavca, odnosno stav kako briga za mirovinu nije naša odgovornost.
– Jako malo ljudi se educira o tome kako stvoriti višak štednje te kako ju investirati na način da donosi neku zaradu. Čak i od države poticanu mirovinsku štednju u trećem stupu mnogi ne koriste, a često niti poznaju. Tako dobivamo situaciju u kojoj tek mali dio umirovljenika ostvaruje neki prihod izvan sustava obveznog mirovinskog osiguranja (prvi i drugi stup). Mladi moraju shvatiti kako se za svoje mirovine moraju početi sami brinuti jer je mirovinski sustav već debelo prenapregnut, a trendovi im ne idu u korist – poručuje financijska blogerica.
Na kraju, velik broj ljudi koji planira raditi sve do kasne dobi ne razmišlja, tvrdi, o potencijalnim zdravstvenim problemima ili nekonkurentnosti na tržištu rada zbog kojih se, ne svojom voljom, moraju rano umiroviti uz značajnu penalizaciju.
- Smatram kako bi se puno ovih problema ili zabluda riješilo edukacijom, odnosno, višom razinom financijske pismenosti koja je kod nas na poražavajućim razinama – zaključuje Tetka.
10 najčešćih pogrešaka kod planiranja mirovine:
1. Podcjenjivanje utjecaja inflacije
2. Podcjenjivanje životnog vijeka
3. Precjenjivanje prihoda od ulaganja
4. Prekonzervativno ulaganje
5. Postavljanje nerealnih očekivanja povrata
6. Zaboravljanje troškova zdravstvene skrbi
7. Nerazumijevanje izvora prihoda
8. Preveliko oslanjanje na javna sredstva
9. Podcjenjivanje troškova nekretnina
10. Preagresivno ulaganje