Hrvatska narodna banka i Hanfa predstavile su danas rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj koji pokazuju prosječnu ocjenu 12 od 20, odnosno 60 posto, što je tek za jedan postotni bod bolje od prošlog istraživanja provedenog 2020. godine.
HNB i Hanfa ocjenjivali su tri segmenta; financijsko znanje, stavove i financijsko ponašanje. Najbolje rezultate Hrvati su ostvarili u segmentu financijskog znanja (70 posto) koje je za čak 5 postotnih bodova bolje od rezultata 2020., odnosno 10 posto bolji od prvih rezultata financijske pismenosti u Hrvatskoj. Bolji rezultat je ostvaren i kod komponente financijskih stavova ili odnosa prema novcu dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala sa 56 na 53 posto.
Novost ove godine je da je prvi puta mjerena digitalna financijska pismenost koja uključuje poznavanje digitalnih tehnologija i ponašanje i stavove vezane uz ponašanje u digitalnoj sferi. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti je 4,87 od 10 pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja, iako i dalje postoji prostor za napredak. Zanimljivo je da su najpismeniji u digitalnoj sferi upravo mladi.
Istraživanje je također pokazalo da oko polovine građana koristi barem jedan oblik aktivne štednje, a trećina ispitanika štedi čuvanjem novca u kući ili novčaniku, dok tek 16 posto uplaćuje na štedni račun u banci. Važno je napomenuti i da četvrtina ispitanika očekuje da će nastaviti raditi nakon što ode u mirovinu, dvije trećine ispitanika oslanja se na prvi stup mirovinskog osiguranja kao glavni izvor financiranja u trećoj životnoj dobi. Na drugi stup računa njih 45 posto, a treći stup kao izvor financija navodi tek 10 posto građana. Također, oko 10 posto građana u dobi od 30 do 39 godina još nema nikakve planove za mirovinska primanja, a i među onima u dobi od 40 do 60 godina taj udio je oko sedam do osam posto.
Potrebno adekvatno informiranje
Rezultati pokazuju i da tek osam posto koristi financijskog savjetnika kod donošenja odluka, što je iznimno loše kada se radi o donošenju velikih životnih odluka. Nadalje, 86 posto ispitanika svoje račune plaća na vrijeme, a 45 posto ih zbog pogoršanja ekonomske situacije u zadnje četiri godine nije moglo pokriti sve životne troškove. Naposljetku, 23 posto ispitanika se, kako bi spojili kraj s krajem u situaciji kada im prihodi ne pokrivaju troškove, odreklo nečega ili su smanjili potrošnju.
- HNB kontinuirano provodi aktivnosti povezane uz podizanje razine financijske i ekonomske pismenosti. Posljednje istraživanje ukupne financijske pismenost pokazuje napredak u znanju, ali je jasno da se to može još značajno poboljšati. Posebnu pažnju ćemo, kao društvo, morati pokloniti povećanju razine digitalne financijske pismenosti stanovništva, jer je očito kako taj dio financijskih usluga postaje sve prisutniji. HNB ima iskustva i u održavanju edukacija za nastavnike te će se i dalje uključivati u takve aktivnosti i podržavati jačanje financijske pismenosti kroz obrazovni sustav - rekao je na predstavljanju rezultata guverner HNB-a Boris Vujčić.
Predstavljanju je svjedočio i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.
- Posljednje istraživanje pokazuje kako naše edukativne aktivnosti donose skromne, ali važne rezultate i pomake u razini financijske pismenosti. Kao regulatoru nebankarskog financijskog sektora posebno nam je važno da građani u što većoj mjeri nauče kako se zaštiti od rizika prilikom ulaganja, da financijski na vrijeme planiraju svoju mirovinu, ali i da se zaštite od financijskih prijevara. Želimo potaknuti da se adekvatno informiraju prije ugovaranja usluga, da uspoređuju usluge, dobiju najbolju kvalitetu za svoj novac i da ga ne izgube u pokušaju prijevare ili krive procjene kod ulaganja - istaknuo je.
Na konferenciji je održan i okrugli stol pod nazivom ‘Rezultati istraživanja – kako unaprijediti financijsku pismenost?‘ na kojem su raspravljali Martina Primorac Krmpotić, profesorica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu, Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost, Ivana Herceg, direktorica Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te Bojan Fras, viceguverner Hrvatske narodne banke.
- Pandemija, agresija na Ukrajinu i njihove posljedice kao i potres podsjetili su nas da se u svakom trenutku možemo suočiti s krizama koje mogu testirati našu financijsku otpornost. To je prilika da učimo na vlastitim propustima, da u novi ciklus krenemo obogaćeni za negativno iskustvo koje nam može pomoći da bar u nekim segmentima unaprijedimo naše financijsko ponašanje i da osvijestimo da su relaksirani stavovi o osobnim financijama poput ‘živim za sada‘ svjetonazorski i praktično promašeni - naglasio je Fras.
Anketno ispitivanje stanovništva provela je agencija IPSOS plus na uzorku od tisuću ispitanika u dobi od 18 do 79 godina. Istraživanje je provedeno po metodologiji OECD-a za čije je članstvo Hrvatska počela pregovarati sredinom prošle godine.