Financiranje poslovanja: Žilavi najradije biraju organski rast

Hrvatskim mikropoduzetnicima financiranje ulaganja je ipak najdraže iz vlastitih prihoda. Smatraju to najzdravijim i najsigurnijim ulaganjem te dokazom svoga poslovnog uspjeha i potvrdom svoje žilavosti na tržištu. No ako kreću u velike projekte, razmišljaju i o drugim izvorima poput fondova Europske unije, banaka i državnih agencija, ali o strateškim partnerima baš i ne. Iako se do sada nisu koristili takvim načinom zgrtanja kapitala, nije im odbojan ni crowdfunding ili skupno financiranje, koji im se čini vrlo zanimljivim načinom prikupljanja novca za ulaganje.

Dubinska analiza

Tvrtka Vrsna prvo je bila distributer robe široke potrošnje gotovo dvadeset godina, kaže Fran Reizl, suosnivač i direktor marketinga Reizl Chocolatesa – Vrsne, a potom se prebacila na proizvodnju vrhunske etičke čokolade, u što je uložila sredstva prikupljena u poslovanju do tada.

Pokretanjem brenda Reizl Chocolates i Vrsna Chocolates, dodaje, bilo je bitno usmjeriti stečeni kapital u kritične točke stvaranja brenda poput logistike, kreative i umrežavanja. Nabava dijela pogona bila je, pak, potpomognuta sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, što je omogućilo opremanje sofisticiranim strojevima za temperiranje čokolade.

– Postoji pitanje je li bolje pratiti natječaje i pozive poput fondova ili tražiti pomoć banaka i strateških partnera. No zapravo je ključno dubinski i kritički analizirati vlastito poslovanje te ostati prizemljen i promijeniti sve prethodne scenarije poslovanja prema trenutačnim okolnostima u svijetu. Prije pet godina odlučili smo se za fondove, usputno smo upotrijebili vlastita sredstva, a sada razmišljamo o strateškim partnerima i investitorima, što mogu biti i banke.

S obzirom na inovativnost naših proizvoda, etičnu podlogu poput brige o okolišu i kvaliteti ekoloških sirovina, svakako promišljamo i o crowdfundingu. Razlog tome je dokazana uspješnost prikupljanja sredstava takvim kanalima, jer se među backerima (osobama koje podržavaju i investiraju u crowdfunding-projekt) osjeća zdrava emocija i vjera u projekt – smatra Reizl.

Skupina 'FFF'

Prilikom otvaranja tvrtke Smart Square za proizvodnju metalnih konstrukcija u Koprivničkim Bregima 2018. suosnivač i direktor Samuel Vrbanić koristio se sredstvima iz mjere aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tim početnim kapitalom kupljena su osnovna proizvodna sredstva, rekao je, a nakon tri godine iskorištena je mjera HZZ-a za proširenje poslovanja od gotovo 300.000 kuna za proizvodnu opremu, alate i strojeve.

Nakon toga moderniziran je proizvodni pogon i kupljeni su dodatni strojevi, čime je Vrbanić proširio proizvodni spektar. Ipak, ograničeni prostor za rad zadaje mu teškoće te je često prisiljen koristiti se dodatnim vanjskim uslugama.

– Kao osnivač mlade tvrtke koja nije imala poduzetničke prošlosti, imao sam dosta teškoća sa skupljanjem početnoga kapitala. Bez poduzetničke prošlosti i projekata nemate legitimnost poslovanja, pa je bilo kakva investicija u vašu tvrtku previše rizična, zbog čega je investitori izbjegavaju.

Prvi izvor financiranja uvijek su vlastita štednja i grupa 'FFF', odnosno family, friends & fools (obitelj, prijatelji i budale), a ako su nekomu HZZ-ova sredstva razlog za otvaranja tvrtke, sigurno je da ona neće biti dovoljna.

U radu tvrtke, naime, postoje mnogi nepredvidivi troškovi i troškovi poslovanja koji prate osnovne mjesečne izdatke. U ranim fazama poslovanja pomaže izvor financiranja za manje iznose namijenjene za nepredvidive događaje kako ne bi spriječili razvoj tvrtke i doveli do propasti.

Crowdfunding je pri tome jako dobar način financiranja inovativnih ideja, njima se često koristi za istraživanje, razvoj i prilagodbu proizvoda za serijsku proizvodnju za europsko ili svjetsko tržište. Ali ako sredstva ne znate pametno iskoristiti, nikada vam ih neće biti dovoljno – savjetuje Vrbanić.

Zalog poslovanja

Ivani Stavljenić, suosnivačici brenda Green&More i direktorici Green and more medije, temeljni kapital poslovanja je strast prema održivom življenju i poslovanju, što je pokretač i zalog njezina poslovanja, nerazdvojiv s kapitalom. A vlastiti izvor financiranja po njoj je prva i najpovoljnija prilika, što je primijenjeno i u postavljanju i razvoju brenda organske specijalizirane hrane Green&More, uz pomoć dobiti iz drugih poslovanja. To je i dalje osnovni izvor financiranja, iako su na početku korišteni i kratkoročni krediti, a unazad tri godine dio sredstava povlači se iz EU fondova.

– Nakon strateškog osmišljavanja koncepta i idejnog razvoja brenda Green&More, uslijedio je razvoj proizvodnih linija i dizajn te opremanje proizvodnog pogona, nabava strojeva, sirovina i ambalaže, što je uz ulaganje u edukacije, certificiranje proizvoda i proizvodnih procesa zalog našeg poslovanja. Potvrdili smo to međunarodnim normama i certifikatima poput FSSC, ISO 9001, ekološkim, bezglutenskim, veganskim, halal i košer, za što smo povukli sredstva iz EU fondova, skupa s ulaganjem u webshop i nastupe na međunarodnim sajmovima.

Sada se za neke strateške planove kao podrškom koristimo i nepovratnim sredstvima iz EU fondova s obvezom financiranja projekata djelomice iz vlastitih sredstava. Za to se oslanjamo na dobit iz poslovanja, dobavljače ili kratkoročne kredite, ovisno o veličini projekta. Crowdfundingom se do sada nismo koristili iako se čini zanimljivim načinom dokapitalizacije, ali takva kampanja trebala bi biti posljednji, ne prvi korak u prikupljanju novca – tvrdi Stavljenić.

Moguć i 'crowdfunding'

Sretnom okolnošću Dalibor Buretić, vlasnik mesoprerađivačke tvrtke Buretić Bregi, doživljava činjenicu da su obiteljska tvrtka koja je od početka imala donekle riješenu infrastrukturu, međutim, kako je vrijeme prolazilo moralo se ulagati u opremu, prostore, djelatnike i vozila. Uglavnom se sami financiraju, manjim se djelom za sada koriste malim i kratkotrajnijim kreditnim linijama, isključivo za ulaganje u dugotrajnu imovinu kao što su strojevi i oprema.

Uspio je ostvariti djelomične potpore u nabavi opreme i strojeva iz natječaja EU fondova te će se možda natjecati za veću investiciju u bliskoj budućnosti poput gradnje novoga proizvodno-turističkog objekta.

– Ostatak naših sredstava je iz financijskih institucija poput banaka te naravno HBOR-a. Moderniji način financiranja je crowdfunding, na koji do sada nismo pomišljali, no kada bolje razmislim, ako bismo imali namirnice koje bi uvelike bile nešto novo i zdravo za široki krug ljudi moguće da bismo pristupili takvom obliku financiranja.

No najljepše je kad imaš vlastita sredstva koja zaradiš svojim proizvodom kojem si dao dodanu vrijednost i takvim poslovanjem možeš financirati barem dio investicija. Stanje se srećom sada ipak malo popravilo i sve je manje onih koji ne plaćaju – ocjenjuje Buretić.

S obzirom na okolnosti u zadnje dvije godine, u softverskoj tvrtki Baloo Solutions ponosni su što su samoodrživi jer se sva ulaganja u razvoj softvera i obuku zaposlenika financiraju iz prihoda tvrtke. Budući da u srednjem roku žele nadogradnju i razvoj velikih noviteta na tržištu, očekuju da će se ipak morati poslužiti nekim izvorom dodatnog financiranja.

– U nekoliko smo navrata razmišljali o zajmu banke te HAMAG-BICRO-u, međutim, poslovni su nam rezultati ipak omogućili da sve svoje ciljeve financiramo svojim sredstvima. Sada ćemo ipak zbog sve većih ciljeva morati pribaviti dodatni kapital.

Tek ćemo vidjeti hoće li to biti kratkoročni zajam po nižoj kamati, natječaj Ministarstva gospodarstva ili financiranje iz EU fondova pri čemu bismo sudjelovali dijelom i vlastitim sredstvima. Mogućnost je i crowdfunding kao zanimljiv i inovativan način financiranja, iako tako možda ne bismo prikupili nama potrebna sredstava – uvjereni su u Baloo Solutionsu.

Kakvi se krediti traže

Addiko banci mikropoduzetnici se obraćaju zbog brzih i jednostavnih kredita, za koje nisu potrebni čvrsti instrumenti osiguranja, već samo zadužnica vlasnika, istaknuo je Nenad Mećava, izvršni direktor Poslovanja s klijentima u toj banci. Naime, objasnio je da mikropoduzetnici nemaju svoj odjel računovodstva i financija tako da je uobičajena procedura obrade kredita za pravne osobe u njihovom slučaju složen i naporan proces.

U suradnji sa Štedopisom pokrenuli su i projekt financijske pismenosti 'Upoznajte svoje poslovanje' za male, srednje i mikropoduzetnike. Prošle godine Addiko je uveo jednostavno i visokoautomatizirano odobrenje kredita za mikropoduzetnike u kojem za određene ograničene iznose dokumentacija uopće nije potrebna, sve se rješava u najkraćem mogućem roku te unutar dva dana stranke dobivaju sredstva na račun. U 2021. i prva dva mjeseca ove godine financirali su oko 1700 malih, srednjih i mikropoduzetnika, s ukupno više od 500 milijuna kuna.

– Mikropoduzetnici najčešće traže potporu pri financiranju za obrtna sredstava, za zalihe u slučaju potrebe nabave veće količine po povoljnoj cijeni i postizanje popusta kod toga te za premošćivanje razdoblja do naplate potraživanja od kupaca.

U Addiko banci uvjeti financiranja unaprijed su određeni, a odnose se na ispunjavanje financijskih kriterija likvidnosti i profitabilnosti uz dodatnu provjeru urednosti u otplati obveza. Crowfunding je svakako jedna od mogućnosti, no često nije brza i jednostavna, a ni povoljna ako je uvjet ulazak investitora u vlasničku strukturu i očekivani godišnji povrat koji je znatno veći od kamate – naglašava Mećava.