Financiranje zajma MMF-a: Hrvatska je od ove godine zemlja kreditor

Sredinom travnja ove godine Hrvatska narodna banka prvi je put sudjelovala u financiranju zajma koji je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio nekoj zemlji. Tom je transakcijom Republika Hrvatska de facto postala zemlja kreditor MMF-a, pridruživši se skupini od 50-ak zemalja za koje je MMF procijenio da imaju snažnu vanjsku poziciju da sudjeluju u financiranju zajmova MMF-a, pišu u novom HNBlogu direktorica i viši savjetnik Direkcije za odnose s međunaordnim financijskim institucijama HNB-a Ana Martinis i Marko Olenković.

Jedna od ključnih zadaća MMF-a pružanje je financijske pomoći zemljama članicama koje mogu imati ili već imaju poteškoće s platnom bilancom. U takvom razvoju događaja podmirivanje međunarodnih obveza, poput plaćanja uvoza robe i usluga ili otplaćivanja vanjskog duga moglo bi biti ugroženo. Financijska potpora MMF-a tim zemljama daje potreban prostor za provedbu gospodarskih politika koje će umanjiti ekonomske neravnoteže i osigurati gospodarsku stabilnost i rast.

Hrvatska je u prošlosti i sama bila korisnik MMF-ove financijske pomoći. Postala je članicom MMF-a u prosincu 1992. te je 1990-ih i 2000-ih godina koristila nekoliko financijskih aranžmana i zajmova MMF-a. Ti aranžmani omogućili su Hrvatskoj da stabilizira gospodarstvo i stvori temelje za gospodarski oporavak i razvoj, a ujedno i signalizira financijskim tržištima da vodi odgovornu politiku.

Kako pišu u novom blogu, Hrvatska je proteklih godina ostvarivala snažan gospodarski rast, praćen kontinuiranim smanjivanjem javnoga i vanjskog duga te poboljšanjem salda tekućeg računa platne bilance. Stoga su stručnjaci MMF-a u siječnju ove godine ocijenili da je hrvatska vanjska pozicija dovoljno snažna da postane zemlja kreditor. Jedan od važnih čimbenika za tu ocjenu bio je i ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine, čime je Hrvatska ušla u krug zemalja s globalnom pričuvnom valutom, odnosno valutom koju središnje banke i druge financijske institucije širom svijeta drže u svojim deviznim pričuvama i kojom se koriste za međunarodne transakcije.

Nakon što je tu ocjenu potvrdio Odbor izvršnih direktora MMF-a, Hrvatska je krajem siječnja ove godine uvrštena na popis zemalja koje sudjeluju u tzv. Planu financijskih transakcija MMF-a – mehanizmu putem kojeg zemlje članice sudjeluju u financiranju aranžmana koje odobrava MMF.

850 milijuna eura za MMF

Osnovni izvor sredstava za financiranje kredita MMF-a jesu članske kvote, odnosno članarine zemalja članica MMF-a. Svakoj članici određuje se kvota na temelju njezine relativne ekonomske i financijske snage u svjetskom gospodarstvu. Kvota Republike Hrvatske iznosi 717,4 milijuna posebnih prava vučenja (engl. Special Drawing Rights, SDR), odnosno oko 850 milijuna eura (po tečaju na dan 1. kolovoza 2025.), što je 0,15 posto ukupne kvote MMF-a. Kvota određuje ne samo financijsku obvezu Hrvatske prema MMF-u već i njezinu glasačku snagu unutar institucije. Najveću kvotu (a time i najveću glasačku moć) u MMF-u ima SAD, kojemu pripada 17,4 posto ukupne kvote MMF-a, nakon čega slijede Japan (6,5 posto kvote), Kina (6,4 posto) i Njemačka (5,6 posto).

Zemlje u pravilu uplaćuju 25 posto kvote u jednoj od globalnih pričuvnih valuta ili u SDR-ima dok preostalih 75 posto osiguravaju u domaćoj valuti, polaganjem sredstava na račun MMF-a kod svoje središnje banke ili izdavanjem mjenice u korist MMF-a. Drugim riječima, zemlja članica nije obvezna uplatiti MMF-u cjelokupni iznos svoje kvote, već u pravilu samo malo više od četvrtine, dok za preostali dio jamči mjenicom i dostupan je MMF-u na poziv. Važno je reći da za svaku ovakvu uplatu u pričuvnoj valuti ili SDR-ima zemlja članica stječe likvidno potraživanje prema MMF-u, tzv. pričuvnu poziciju, te u slučaju potrebe može ta sredstva i povući. Hrvatska je svojedobno i povukla 25 posto uplaćene kvote, zbog tadašnjih platnobilančnih potreba, tako da je sve donedavno pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u iznosila manje od 0,1 posto njezine kvote.

S novim statusom zemlje kreditora od Hrvatske se očekuje da na poziv MMF-a sudjeluje u financiranju zajmova drugim članicama. Doprinos zemlje kreditora ne može, prema pravilima MMF-a, biti viši od iznosa njezine kvote, no u praksi su iznosi znatno niži. MMF nastoji ravnopravno rasporediti teret financiranja među zemljama kreditorima, tako da sve sudjeluju s istim relativnim dijelom svoje kvote.

Nisu klasični zajmovi

Iako se sudjelovanje zemlje u financiranju zajmova MMF-a drugim članicama uobičajilo nazivati zajmovima, zapravo nije riječ o klasičnim zajmovima. Naime, zemlje koje nazivamo kreditorima omogućuju MMF-u korištenje svoje valute, a zauzvrat im se za isti iznos povećava pričuvna pozicija u MMF-u. Ta pričuvna pozicija predstavlja likvidno potraživanje prema MMF-u, koje se u slučaju potrebe može povući te stoga ulazi u sastav međunarodnih pričuva zemlje.

To znači da će svaka uplata sredstava koju Hrvatska izvrši u okviru Plana financijskih transakcija povećati njezinu pričuvnu poziciju u MMF-u, a time i međunarodne pričuve zemlje. Na pričuvnu poziciju MMF članicama isplaćuje kamatu po tržišnoj kamatnoj stopi na posebna prava vučenja.

Budući da je pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u prije stjecanja statusa zemlje kreditora iznosila manje od 0,1 posto njezine kvote, Hrvatska će u nadolazećem razdoblju u okviru Plana financijskih transakcija sudjelovati isključivo u transakcijama pozajmljivanja sredstava, sve dok se udio njezine pričuvne pozicije u kvoti ne izjednači s udjelima drugih zemalja kreditora, koji za većinu članica Plana financijskih transakcija u trenutku pisanja ovog bloga iznosi oko 27 posto. Nakon toga Hrvatska će početi i primati sredstva koja otplaćuju zemlje dužnici MMF-a. Važno je napomenuti da primici neće nužno dolaziti od istih članica kojima je Hrvatska prethodno uplatila sredstva jer su zemlje koje pozajmljuju dužnici MMF-a, a ne dužnici zemlje članice koja im je sredstva uplatila. Svaki primitak sredstava u okviru Plana financijskih transakcija istodobno će dovesti do smanjenja pričuvne pozicije Hrvatske u MMF-u, a time i do smanjenja međunarodnih pričuva zemlje.

Kako izgleda financiranje

Odlukom Vlade RH određeno je da u ime Republike Hrvatske u provođenju Plana financijskih transakcija sudjeluje Hrvatska narodna banka (HNB), koja će sve obveze koje proizlaze iz toga izvršavati iz vlastitih sredstava.

Kako konkretno izgleda sudjelovanje HNB-a u financiranju MMF-ovih aranžmana? Pretpostavimo da MMF odobri zajam zemlji A u iznosu od sto milijuna eura za koji odabere četiri zemlje kreditora koje će financirati po četvrtinu tog zajma, među kojima i Hrvatsku. Kada MMF uputi HNB-u zahtjev za sudjelovanje u financiranju zajma drugoj članici, HNB prvo 'unovčava' mjenicu izdanu u korist MMF-a, odnosno prenosi sredstva na eurski račun MMF-a u HNB-u, uz istodobno smanjenje vrijednosti mjenice. Potom po MMF-ovu pozivu HNB s računa MMF-a, koristeći se sredstvima sa svog računa u sustavu TARGET, uplaćuje 25 milijuna eura na račun zemlje A. Korištenjem MMF-ovih sredstava s eurskog računa MMF-a kod HNB-a ujedno se povećava pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u.

U Planu financijskih transakcija trenutno sudjeluju 53 od ukupno 191 članice MMF-a, među kojima i 18 zemalja europodručja. Uključivanje u krug zemalja kreditora potvrđuje da je Hrvatska u tri desetljeća prošla put od zemlje korisnice MMF-ove pomoći do zemlje koja danas pripada skupini gospodarski i financijski stabilnih država.

Sudjelovanjem u financiranju MMF-ovih zajmova Hrvatska aktivno pridonosi ne samo održavanju globalne financijske stabilnosti već i očuvanju globalne multilateralne suradnje i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, koji su ključni za učinkovito rješavanje globalnih izazova, zaključuju autori HNBloga.