Fiskalizirani računi premašili 29,5 milijardi eura do sredine kolovoza

Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima za razdoblje od 1. siječnja do 15. kolovoza 2025. godine otkrivaju nastavak snažnog rasta potrošnje u Hrvatskoj. U prvih sedam i pol mjeseci izdano je više od 1,6 milijardi računa, ukupne vrijednosti 29,54 milijardi eura, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine i potvrda snažnog zamaha domaće potrošnje.

Najviše fiskaliziranih računa zabilježeno je u srpnju, vrhuncu turističke sezone, čak 273,3 milijuna računa u vrijednosti od 5,58 milijardi eura. Već i prvi dio kolovoza pokazuje snažan nastavak tog trenda jer je u samo dva tjedna izdano 128,8 milijuna računa, vrijednih 2,78 milijardi eura.

Ovi podaci potvrđuju da turistička potrošnja podiže ukupne brojke, s obzirom na to da se promet u ugostiteljstvu i maloprodaji višestruko povećava tijekom ljetnih mjeseci.

Stabilan rast tijekom godine

Iako je početak godine u pravilu skromniji, i siječanj i veljača ove godine bilježe visoku razinu fiskalizacije, iznad 2,7 milijardi eura mjesečno. Od ožujka nadalje bilježi se stabilan rast, uz postupno povećanje i broja izdanih računa i njihova ukupnog iznosa.

Iako podaci za 2025. još nisu potpuni, dosadašnji trend pokazuje da bi ukupna fiskalizirana potrošnja do kraja godine mogla znatno nadmašiti 40 milijardi eura, što bi predstavljalo novi rekord. Za usporedbu, u cijeloj 2023. godini vrijednost fiskaliziranih računa iznosila je oko 37,5 milijardi eura, a u 2024. godini približila se 40 milijardi eura.

Fiskalizirani računi 2025., Porezna uprava

Rast fiskaliziranih računa posljedica je kombinacije više čimbenika, naravno turizma u zadnja dva mjeseca, inflacije koja podiže nominalne iznose računa, rasta plaća koji potiču potrošnju te šire primjene fiskalizacije, navode iz Porezne.

Ako se trend nastavi, 2025. godina mogla bi postati povijesna po visini fiskaliziranog prometa u Hrvatskoj što za državu znači veće porezne prihode. Istovremeno, ekonomski analitičari upozoravaju da dio rasta proizlazi iz viših cijena, a ne samo iz realnog povećanja potrošnje, što treba imati na umu prilikom tumačenja podataka.