– Osnovni problem hrvatskih kompanija jest niska produktivnost kao direktna posljedica tehnološke zaostalosti. Radnik u Njemačkoj radi na puno boljem stroju nego u Dugom Selu i to je glavni problem. No imamo i puno uspješnih kompanija koje su bolje i produktivnije od njemačkih tvrtki, ali ne smijemo biti zadovoljni.
Zemlja smo s jednim od najvećih poreznih opterećenja u EU, a stojimo osobito loše kada se uspoređujemo sa zemljama u tranziciji – Češkom, Slovačkom, Rumunjskom – koje su nam konkurenti – rekao je Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik uprave Plive, na današnjem predstavljanju HUP-ovih prijedloga reformi poreznog sustava.
Prijedlozi reforme 40-ak članova Radne skupine HUP-a koje je predstavila Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, upravo nastoje povećati konkurentnost hrvatskog tržišta rada gdje visoka opterećenja na plaće predstavljaju ogroman teret za poslodavce.
Smanjenje troška rada
To je potvrdio i Furjan ističući da su veliki porezi nerijetko prepreka za brojne investitore kojima su porezi (uz dostupnost talenata) najvažniji kriteriji za investiranje.
– Švicarska je, primjerice, uspješna jer ima najmanji jaz između bruto i neto plaća, počinju raditi za sebe već u ožujku, a Hrvati, i to oni bogatiji, tek u 7. ili 8. mjesecu. Do tada rade za nekoga drugoga – upozorio je Furjan.
Istaknuo je da HUP ne predlaže smanjenje poreza na dobit, već porezno rasterećenje rada. HUP smatra da trebamo imati jednu stopu poreza na dohodak i da ona ne treba biti veća od 15 posto, ali ni manja.
Poslodavci, naime, žele povećati prihode svojim zaposlenicima, posebno onim visokokvalificiranim, ali zbog velikih troškova rada često ne mogu. Zbog toga zaposlenici sve češće odlaze u inozemstvo ili rade na daljinu za strane poslodavce kod kojih su bolje plaćeni. No time ne spadaju u hrvatski porezni sustav niti na hrvatsko tržište rada.
– Naši konkurenti sustavno, mudro prilagođavaju svoje sustave oporezivanja da bi privukli najbolje talente. Svi mi imamo po 10 ili 20 Modrića u firmama, ali želimo da ih možemo platiti dovoljno dobro i da oni mogu kvalitetno živjeti i biti motivirani za posao – rekao je Furjan te dodao da, kada nam rastu troškovi rada, sirovina i cijena energenata, teško je ostati konkurentan.
Poseban problem je i što se rad na daljinu za strane poslodavce često obavlja preko paušalnih obrta, a to je pak posebna tema.
– Želimo smanjiti ukupan trošak rada kako bismo povećali atraktivnost ugovora o radu, a ne nekih alternativnih oblika rada. Time bismo poboljšali i održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava – dodala je Tomić.
Povećanje dohotka i zaposlenosti
Kako je objasnila Tomić, na razini minimalne plaće, takozvani porezni klin (razlika između bruto i neto plaće u postotcima) je najmanji, 30 posto. Rastom plaća taj postotak raste pa tako neto plaća od 25.000 kuna hrvatske poslodavce 'košta' još dodatnih 45 posto (20.000 kuna) te ukupan trošak plaće iznosi 45.000 kuna. Osnovni je cilj stoga povećanje neto dohotka svim zaposlenima u Hrvatskoj (to uključuje i zaposlene u javnom sektoru), kao i povećanje ukupne zaposlenosti, prvenstveno u privatnom sektoru.
Mogući načini ostvarenja tog cilja su (prema HUP-u):
1. Smanjenje davanja na ime poreza (i prireza):
- smanjenje poreznih stopa i/ili
- povećanje neoporezivog iznosa osobnog odbitka
- uz povećanje godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka
2. Smanjenje davanja na ime doprinosa:
- smanjivanje stopa i/ili
- limitiranje maksimalnog iznosa uplata
3. Kombinacija 1. i 2.
Predlažu ministarstvu financija i cijeloj javnosti:
Ništa bez ljudskog kapitala
Glavni direktor HUP-a Damir Zorić upozorio je da se unatoč padu broja stanovnika od 10 posto, koliko je pokazao zadnji popis, apsolutni broj zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru povećao se za 100 000. To je sedam posto ukupnog zaposlenog stanovništva, dok je primjerice u Rumunjskoj taj broj četiri posto.
Prijedlozi koji dolaze iz HUP-a idu za time da se hrvatsku učini konkurentnijom zemljom, s većim zaposlenjima, većim neto primanjima. Trebale bi odgovoriti na ključno pitanje demografskog osipanja, osiguravanje zadržavanja i povratka ljudi u Hrvatsku – rekao je Zorić.
Uz to, Hrvoje Josip Balen, voditelj radne skupine i predsjednik udruge HUP-ICT, istaknuo je da je Hrvatska četvrta u EU po nedostatku radne snage.
– Trebamo izaći iz rentijerskog društva. Zapravo je poduzeće osnova uspješne ekonomije i ne smijemo penalizirati naša trgovačka društva zato što plaćamo maksimalne poreze i doprinose.
Željeli bismo da Hrvatska za kvalificirane radnike bude u top 5 EU tranzicijskih zemalja po tome koliko zaposlenicima ostane novaca na raspolaganju od bruto iznosa plaće koju poslodavac uplaćuje za njihov rad temeljem ugovora o radu – rekao je Balen – zaključio je Balen.
Zorić je upozorio da, ne budemo li išli tim smjerom, 'nazadovat ćemo, preteći će nas i oni koji su iza nas, a zapošljavanje će ostati prema političkim ključevima u javnim sektorima'.
– Ponekad se čini da naš porezni sustav potiče klijentijerstvo, a ne rad i produktivnost. Poticanje rada i znanja, ako to želimo i ako želimo promijeniti strukturu gospodarstva i konkurirati, moramo preusmjeriti na poticaje, i porezne i druge, jer bez kvalitetnog ljudskog kapitala nećemo moći to riješiti – zaključila je Tomić.
Nadaju se da će unutar nekoliko tjedana održati sastanak s ministrom financija Zdravkom Marićem i raspraviti o navedenim prijedlozima porezne reforme. Uz to žele i efikasni zdravstveni i mirovinski sustav, što je još veći teret.