Gastarbajteri nam šalju milijarde eura – je li to baš tako?

O novcu koji naši iseljenici šalju u domovinu već se godinama govori kao vrlo značajnom za domaće gospodarstvo, iako statistički podaci ne pokazuju najprecizniju sliku. Udjel doznaka u BDP-u s godinama uporno raste, a 2023. ukupne su doznake iz inozemstva činile 7,34 posto BDP-a, po čemu je Hrvatska bila uvjerljivo prva u Europskoj uniji. Posljednji dostupan podatak Hrvatske narodne banke (HNB) otkriva kako je iznos osobnih doznaka lani dosegao 6,2 milijarde eura. U odnosu na prethodnu godinu, riječ je o porastu od 10,8 posto ili 612 milijuna eura.

Iako se doznake uglavnom percipira kao novac koji naši državljani na radu u inozemstvu odvajaju od svojih plaća i šalju svojim obiteljima u Hrvatsku, statistički to baš i nije tako. Naime, najveći dio tog iznosa odnosi se na stavku 'naknade zaposlenima', novac koji uključuju i plaće pomoraca, zatim onih koji su svakodnevno odlaze na posao u susjedne države, a žive u Hrvatskoj te ostale privremene radnike u inozemstvu. Njihovi su dohoci lani iznosili 3,35 milijardi eura i bili su za 364 milijuna ili 12,1 posto veći nego godinu prije. U odnosu na 2021. godinu povećane su čak 55 posto, odnosno za milijardu i 192 milijuna eura.

Kolaju dva iznosa

HNB navodi kako se pod konceptom 'osobnih doznaka' obično obuhvaćaju svi osobni transferi, odnosno primici koje su rezidenti jedne zemlje primili od nerezidentnih fizičkih osoba, bilo da se radi o radničkim doznakama ili nekim drugim oblicima pomoći, kao i naknade privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu. Oba ova podatka evidentiraju se u platnoj bilanci. Naknade zaposlenicima na stavci primarnog dohotka u platnoj bilanci obuhvaćaju naknade od rada koje hrvatski državljani ostvare na radu u inozemstvu (prihod) te naknade od rada koje strani radnici ostvare na radu u Hrvatskoj (rashod).

Kada se komentiraju priljevi od novca koji hrvatski iseljenici šalju u Hrvatsku, u medijima se u pravilu komentiraju dva iznosa, ističe za Lider Viktor Viljevac, asistent na Katedri za gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

- Prvi iznos, stavka osobni transferi, u 2024. godini iznosio je 2,87 milijardi eura. Tom se iznosu često pribraja drugi iznos, prihodi od naknada zaposlenim hrvatskim rezidentima koji privremeno rade u inozemstvu, koji je 2024. godine bio 3,35 milijardi eura. Tako se dobivaju osobne doznake, koje su 2024. iznosile 6,22 milijardi eura. Po mom mišljenju ni jedan od ovih iznosa ne daje preciznu sliku toga koliko novca hrvatski iseljenici šalju u Hrvatsku, što proizlazi iz toga da je platna bilanca, u sklopu koje se objavljuju podaci o osobnim transferima i naknadama zaposlenima, alat koji ne može u potpunosti odgovoriti na ovo pitanje – ocjenjuje Viljevac.

Viktor Viljevac, asistent na Katedri za gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Prema njegovom shvaćanju, osobni transferi predstavljaju primitke koje su hrvatski rezidenti primili od fizičkih osoba nerezidenata, što uključuje i radničke doznake i druge vrste osobnih transfera.

- Taj iznos ugrubo možemo smatrati priljevom novca koji nerezidenti šalju u Hrvatsku (točnije, hrvatskim rezidentima), uz ogradu da neki hrvatski rezidenti privremeno borave izvan Republike Hrvatske. S druge strane, naknade zaposlenim hrvatskim rezidentima koji privremeno rade u inozemstvu predstavljaju ukupan bruto iznos koji hrvatski rezidenti ostvaruju od rada u inozemstvu. Prema definiciji iz Priručnika za sastavljanje platne bilance, ovi iznosi uključuju i sve poreze i doprinose koji se plaćaju na plaću i iz plaće državama u kojima hrvatski rezidenti rade i samim time nije moguće da se cijeli ovaj iznos šalje u Hrvatsku – kaže Viljevac.

Ne dolazi baš sve

Povrh toga, hrvatski rezidenti koji privremeno rade i žive u inozemstvu imaju i životne troškove, što znači da dobar dio tog iznosa završava u osobnoj potrošnji tih zemalja. Nažalost, platna bilanca ne daje odgovor na pitanje koliki postotak tog ukupnog iznosa bruto naknada zaposlenima, 3,35 milijardi eura u 2024. godini, ti hrvatski rezidenti zaista šalju u Hrvatsku.

Platna bilanca sadrži isključivo ekonomske transakcije između hrvatskih rezidenata i nerezidenata. Kako je kod stavke naknade zaposlenima riječ o hrvatskim rezidentima koji privremeno rade u inozemstvu, novac koji oni šalju svojim obiteljima u Hrvatskoj ne bilježi se u platnoj bilanci jer je riječ o transakcijama između hrvatskih rezidenata, a ne o transakcijama s nerezidentima.

No, njihove bruto plaće jesu iskazane u platnoj bilanci jer ih isplaćuju nerezidentna poduzeća. S obzirom na sve poreze, doprinose i troškove koji se plaćaju iz ovih 3,35 milijardi eura naknada zaposlenima, realno je očekivati da su iznosi koji se pošalju u Hrvatsku manji od polovice. Točan iznos mogao bi se utvrditi detaljnom analizom podataka o prekograničnim transakcijama koje imaju poslovne banke, što je zahtjevno i komplicirano – ocjenjuje ovaj ekonomist.

Što se tiče rasta prihoda od osobnih transfera u posljednjim godinama, oni su 2021. godine iznosili 2,05 milijardi eura, a 2024. spomenutih 2,87 milijardi eura, što je porast od 40 posto. Naknade zaposlenima u tom su razdoblju rasle 55 posto. Dobar dio ovog porasta može se objasniti rastom nominalnih plaća u inozemstvu, što je omogućilo i slanje većih iznosa u Hrvatsku, smatra Viljevac.

- Nominalne plaće hrvatskih iseljenika su, između ostaloga, rasle zbog inflacije, koja je kao i u Hrvatskoj poduzećima omogućila rast prihoda i povećanje plaća radnika. Uz to, rastu plaća sigurno je doprinijelo i to što dio hrvatskih iseljenika s vremenom bolje savladava jezik, stječe nova znanja i vještine i u većoj se mjeri integrira u društvo, što se prelijeva i u bolje plaćena radna mjesta.

Nažalost, tom rastu doprinio je i nastavak iseljavanja hrvatskih državljana. Iako je 2023. godine migracijski saldo bio pozitivan jer se u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 69 tisuća ljudi, a u inozemstvo odselilo njih 39 tisuća, hrvatski su državljani u toj godini zabilježili negativan migracijski saldo. Konkretno, u inozemstvo je odselilo 25 tisuće hrvatskih državljana, a iz inozemstva je doselilo njih 11 tisuća. Podatke za 2024. godinu još nemamo, a 2022. godine razlika je bila još nepovoljnija – zaključuje Viljevac.

Novac iz inozemstva zasigurno će i dalje dolaziti, ali koliki – to znaju samo obitelji radnika u inozemstvu.