Iako je bankarstvo najveći sektor u svijetu po stvaranju profita, tržište je ipak skeptično prema dugoročnom stvaranju vrijednosti te sektor bankarstva stavlja na posljednje mjesto prema omjeru tržišne i knjigovodstvene vrijednosti
Novo istraživanje tvrtke McKinsey & Company pod nazivom ‘Godišnji pregled globalnog bankarstva‘, odnosi se na stanje bankarskog sektora u godini na izmaku. Posljednje dvije godine bile su najbolje za bankarstvo još od razdoblja prije globalne financijske krize 2007. do 2009. godine te su zabilježene visoke razine profitabilnosti, kapitala i likvidnosti. No, iako je bankarstvo najveći sektor u svijetu po stvaranju profita, tržište je ipak skeptično prema dugoročnom stvaranju vrijednosti te sektor bankarstva stavlja na posljednje mjesto prema omjeru tržišne i knjigovodstvene vrijednosti.
Osim makroekonomskih čimbenika, postoje i neki faktori specifični upravo za industriju bankarstva:
- U 2024. godini rast produktivnosti rada u bankarstvu bio je neujednačen, iako banke troše najveći udio prihoda na tehnologiju u usporedbi s drugim sektorima
- Regulativne promjene diljem svijeta i dalje traže dodatna ulaganja
- Najprofitabilniji segmenti u bankarstvu suočavaju se s konkurencijom fokusiranih izazivača (uključujući privatna sredstva, platne usluge i upravljanje imovinom)
- Nedavni porast u poslovanju uglavnom je potpomognut rastom kamatnih stopa
- Unatoč nedavnom stvaranju vrijednosti, tijekom posljednjeg desetljeća sektor ima smanjenu ekonomsku vrijednost kada se mjeri u odnosu na trošak kapitala
Postavlja se pitanje hoće li uzlet ukupnih rezultata bankarskog sektora postignut još u 2023. godini popustiti pred gravitacijskom silom nedavne povijesti ovog sektora, dok se pojavljuju novi izazovi. Promatranje banaka koje su imale bolje rezultate u proteklih pet do deset godina moglo bi sadržavati odgovor na to kako bi banke mogle postići bolje rezultate. Banke koje su na vrhu koriste kombinaciju poteza u tri strukturne dimenzije (pažljiv odabir segmenata, pronalaženje razmjera gdje je to važno i strateško lociranje, bilo geografski ili u lancu vrijednosti) i rigoroznog operativnog izvršenja u nizu mogućnosti (npr. analitika, marketinška učinkovitost, operativni model i tehnologija).
Dobra vijest za ostatak industrije je da se stvari mogu poboljšati. Oko 10 posto industrije poboljšalo je performanse tijekom proteklih pet godina. Velike varijacije u industriji između podsektora i zemljopisnih područja mogu iskriviti način na koji se na određene institucije gleda u odnosu na druge. Struktura i kombinacija mogli bi značajno utjecati na to kako će pojedine banke proći u budućnosti s obzirom da se uvjeti mijenjaju. U nekim zemljama, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indiju, Njemačku i Nigeriju, izvedba se poboljšala 2023. u odnosu na razdoblje 2010.–2022., dok su druge zemlje, poput Brazila, Kanade, Kine, Japana i Australije, zabilježile niže performanse.
Uloga umjetne inteligencije i budućnost
Banke možda neće moći računati na povećanje produktivnosti ili iskorištavanje resursa. To su i dalje zagonetke za banke u mnogim regijama svijeta. AI (umjetna inteligencija) se još nije pokazala kao lijek za sve (iako su nedavno neke vodeće banke koje su bile prvi pokretači javno objavile učinkovitost AI-a - za neke od njih u milijardama dolara). Unatoč globalnom ukupnom iznosu od oko 600 milijardi dolara koje su banke potrošile na tehnologiju koja bi trebala povećati produktivnost, produktivnost rada na nekim velikim tržištima (na primjer, u Sjedinjenim Državama) opada. Umjetna inteligencija bi to mogla promijeniti, ali u većini banaka, je trenutno još u pilot modu. A s time dolazi i veća potrošnja i više regulatornih zahtjeva, pa su mnoge banke zauzele oprezan stav.
Kao što je opisano u prošlogodišnjem izvješću, oko dvije trećine rasta vrijednosti financijske imovine bilo je u izvanbilančnoj imovini (na primjer, zajednički fondovi i alternative). Netradicionalni konkurenti kao što su nedepozitarne tvrtke, privatnici i dobro financirane neobanke ciljaju najveće fondove dobiti.
Očekuje se da će ukupno 14 posto banaka stvarati vrijednost i obavljati posao na visokoj razini, a oko 62 posto javnih poduzeća izvan bankarstva postiže isti prag. Dobra vijest je da se veća izvedba sve više distribuira u industriji (možda potpomognuta reguliranom prirodom različitih tržišta). Danas 14 posto banaka ostvaruje 80 posto ekonomske dobiti u industriji, što je porast u odnosu na 11 posto u 2013. Brojka je gotovo pet puta veća od prosjeka svih ostalih industrija, gdje je učinak daleko više koncentriran na nekoliko igrača.