‘;
Na duge staze u kapitalističkom sustavu pobjeđuju dionice. Onaj tko investira u kapital, trebao bi najviše zaraditi. Smatramo da će dugoročno i biti tako. Vjerujemo da će, s ovih razina, u idućih pet do deset godina američke dionice u cjelini razočarati. Dugoročno nije najbolje kladiti se na pad, a pogoditi trenutak u kojem će se to dogoditi ekstremno je teško i skupo
Burze, posebice američka, gotovo svakodnevno postavljaju nove rekordne vrijednosti svojih indeksa, a najveće tehnološke kompanije poput Nvidije probijaju nevjerojatne iznose tržišne vrijednosti od tri bilijuna dolara. Kako dionice skaču, tako se sve češće postavlja pitanje jurimo li prema novom balonu, poput dot.coma s kraja prošlog stoljeća koji je puknuo 2000. godine. Iznimno bogati pojedinci mogućnost velikoga gubitka rješavaju sklanjanjem dijela imovine u hedge-fondove.
U hrvatskoj regulativi takvi se fondovi službeno nazivaju alternativnim investicijskim fondovima. Jedan takav, Mathematica Capital Partners, početkom godine osnovali su Goran Dubček i Marin Onorato. Kako upućuje i naziv fonda, taj dvojac matematičkim modelima pokušava izbjeći burzovne situacije koje će donijeti gubitak. Naime, Marin Onorato diplomirao je matematiku na zagrebačkom PMF-u, a Goran Dubček diplomac je FER-a. Obojica su i nositelji povelje CFA. Karijerni put spojio ih je u društvu InterCapital pod mentorstvom Daniela Nevidala. Goran je ondje bio zadužen za vođenje alternativnih fondova, a Marin za trgovanje za vlastiti račun društva. Nakon osam godina u InterCapitalu odlučili su osnovati Mathematica Capital Partners. U što i kako ulažu te što misle o aktualnom stanju na tržištu kapitala, govore za Lider u svome prvome medijskom nastupu.
U prosincu ste dobili Hanfino odobrenje za osnivanje alternativnog investicijskog fonda. Je li počeo raditi i kakvi su dosadašnji rezultati?
– Onorato: Fond je počeo raditi početkom godine. Drugi je kvartal iza nas i možemo reći da smo za sada uistinu zadovoljni brzinom dobivanja svih odobrenja, klijentima i rezultatima.
Kolika je imovina pod upravljanjem?
– Onorato: Trenutačno pet milijuna eura.
Prema Zakonu o tržištu kapitala, vaši klijenti mogu biti samo kvalificirani i profesionalni ulagači. Koliki je bazen takvih ulagača u Hrvatskoj?
– Dubček: Potencijalno velik. Ako uzmemo u obzir iznos depozita u bankama, jasno je da je akumulirana znatna štednja. Poznato je koliko Hrvatska zaostaje u financijskoj pismenosti i kulturi ulaganja u odnosu na zapadne države. Međutim, kako BDP-om, plaćama i legislativom hvatamo priključak za razvijenim državama, tako vjerujem da ćemo i u tom aspektu dohvatiti prosjek zapadnoeuropskih država. Svijet alternativnih investicijskih fondova namijenjen je specifičnoj vrsti ulagača, ali to nije zapreka nastanku i otvaranju novih takvih fondova. Klijenata ima, ali trebat će vremena i edukacije da prepoznaju alternativne fondove kao zanimljivu ulagačku priliku.
– Onorato: Pitanje broja potencijalnih klijenata nije jednostavno statistički odrediti, ali ako pogledamo zakonske uvjete za ulagače, od kojih se osim znanja o instrumentima u koje ulažu alternativni investicijski fondovi zahtijeva i malo veća imovina, najbliža je nedavna HNB-ova statistika koja je pokazala da u Hrvatskoj postoji čak oko tisuću štediša s više od milijun eura na računu. Potencijalni bazen naših klijenata zasigurno ima nekoliko tisuća ljudi.
U što vaš fond ulaže i na koja tržišta?
– Onorato: Fond može ulagati u sve klase imovine, to je jedna od njegovih prednosti. Konkretno, može ulagati u svu imovinu uvrštenu na burze i OTC derivate. Pri tome ne postoje tako stroga zakonska ograničenja za ulaganje koja imaju popularnije vrste investicijskih fondova namijenjene široj populaciji. Naš fond može ulagati u sve ono za što mislimo da je potentno i manje rizično uz veći potencijalni prinos. Primjerice, može svu imovinu uložiti u obveznice ako smatramo da su u nekom trenutku one atraktivnija klasa, gledano prema rizičnosti, u odnosu na dionice ili sirovine. Svu imovinu također može uložiti u sirovine ili u dionice. Trenutačno je većina imovine uložena u obveznice, manjim dijelom u sirovine, a vrlo je malen dio u dionicama, uz dopunu u sklopu opcijskih strategija. Ostatak imovine uložen je na novčano tržište.
Na vašoj stranici stoji da nastojite prepoznati financijske balone. Ima li ih trenutačno?
– Onorato: Zasad su najbliže tomu dionice velikih tehnoloških kompanija u SAD-u.
Dubček: U internim razgovorima podijeljenoga smo mišljenja je li riječ o balonu ili su te dionice samo ekstremno skupe.
Tvrdite da se financijski balon može prepoznati, ali da se ne može znati kad će puknuti. Ako ga otkrijete, omogućuje li vam politika fonda zaradu na kratkoj prodaji takve imovine?
– Dubček: Da, možemo ući u kratku prodaju bilo koje imovine. Međutim, treba znati da dugoročno u kapitalističkom sustavu pobjeđuju dionice. Onaj tko investira u kapital, trebao bi najviše zaraditi. Smatramo da će dugoročno i biti tako. Vjerujemo da će, s ovih razina, u idućih pet do deset godina američke dionice u cjelini razočarati. Dugoročno nije najbolje kladiti se na pad, a pogoditi trenutak kada će se to dogoditi ekstremno je teško i skupo.
– Onorato: Ideja je prepoznati balone, a najbolje što možete napraviti jest maknuti se od njih. Za dugoročan portfelj i za naš mandat dugoročnog i aktivnog investiranja dovoljno je već izbjeći takve balone.
Je li vam zanimljivo ulaganje u kriptovalute?
– Onorato: Kriptovalute nas za početak zanimaju kao fenomen, a zatim kao investicijska klasa od koje ne možemo pobjeći. Dio su svakodnevnice, dio investicijske industrije, a s ETF-ovima su ušle u institucionalnu fazu. Promatramo utječu li na tržište, kreće li se njihova vrijednost prema modelima koje bismo mogli modelirati i možemo li možda iz toga nešto zaključiti. Primjerice, može li neka kriptovaluta ili više njih postati zamjena za očuvanje vrijednosti ili eventualno izazvati nestabilnost.
Cijeli intervju pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.