Sve kategorije otvorenih investicijskih (UCITS) fondova u prosjeku su lani ostvarile pozitivan prinos. Osobito su dobra bila ostvarenja dioničkih fondova – uz prosječan prinos od 22,91 posto. No mršav je rast fondovskog tržišta: daleko smo od rekordnih razina iz 2007., kad je imovina u svim UCITS fondovima bila gotovo dvostruko veća
I dok su atributi ‘izazovna‘ i dinamična‘ bili prilično blagi za opisivanje nezavidnog stanja na fondovskom tržištu 2022., prošlu godinu najbolje se može opisati epitetom ‘izvanredna‘. Naime, ukupno gledano, sve kategorije UCITS fondova u prosjeku su ostvarile pozitivan prinos, a 2023. osobito je bila dobra za dionička tržišta, što se vidi i po ostvarenju fondova koji su ulagali u tu imovinsku klasu: ostvarili su prosječan rast od 22,91 posto.
Uzlet dionica
Godina iza nas bila je neočekivano uspješna za ulagače u dionice. Unatoč mnogim geopolitičkim neizvjesnostima i pesimističnim prognozama o gospodarskim kretanjima zbog najviših kamatnih stopa u posljednjih deset godina dionice su snažno uzletjele. Glavni američki dionički indeks S&P 500 narastao je lani za 25 posto, indeksi eurozone gotovo su se posve oporavili u odnosu na gubitke iz 2022., a japanski referentni indeks Nikkei početkom ove godine, predvođen oporavkom tehnoloških dionica, dosegnuo je najvišu razinu od ožujka 1990. I regionalni indeksi ostvarili su zavidne stope rasta: rumunjski BET lani je narastao za 31,79 posto, zagrebački Crobex za 27,98 posto, a slovenski SBITOP realizirao je dobitak od 19,81 posto. Obvezničko tržište nakon dosta je oscilacija uvjetovanih FED-ovim i ECB-ovim porukama na kraju godine ostvarilo jedan od najboljih rezultata u povijesti unutar jednog mjeseca.
– Prošla godina bila je izvanredna za dionička tržišta, posebice SAD, gdje su dionički indeksi dosegnuli nove najviše vrijednosti. Obveznička tržišta počela su rasti tek potkraj godine, ali i ona su zabilježila pozitivnu godinu. Gotovo svi domaći investicijski fondovi ostvarili su iznimno dobre prinose – ukratko je opisao voditelj distributivnih kanala u ICAM-u Marko Bogdan.
Privlačno s dospijećem
Prema Hanfinim podacima, prosječni godišnji prinos svih UCITS fondova bio je 11,4 posto 2023.; nakon dioničkih fondova, drugi najveći prosječan prinos ostvarili su mješoviti fondovi (8,19 posto); slijede napajajući (6,73 posto). Fondovi iz kategorije ‘ostali‘ ostvarili su prosječan prinos od 5,81 posto, a obveznički od 2,45 posto.
Godinu iza nas obilježili su fondovi s dospijećem (engl. target-date funds), većinom fokusirani na državne obveznice. Riječ je o relativno novom proizvodu na hrvatskome fondovskom tržištu čiju su prednost prepoznala sva glavna društva. U 2022. Hanfa je dala odobrenje za rad 11 takvih fondova, a još 23 pokrenuta su prošle godine.
– Predvidljivost rezultata očito je pridonijela interesu klijenata, pa tako potkraj studenoga na tržištu imamo ukupno 34 takva fonda s imovinom od gotovo pola milijarde eura. U ukupnoj imovini UCITS fondova u RH udio je takvih fondova oko 22 posto. Erste Asset Management pokrenuo je ukupno sedam fondova s dospijećem pod grupnim nazivom Horizon. Tijekom 2023. u takvim fondovima prikupili smo nešto više od 61 milijun eura. Velik interes bilježimo i u ulaganju manjih iznosa trajnim nalozima, većinom u dioničke i mješovite fondove. Više od 13.000 novih klijenta prošlu se godinu odlučilo za taj način dugoročnog ulaganja. Raduje nas to i zbog podizanja svijesti o nužnosti ulaganja i zbog povećanja financijske pismenosti – rekao je direktor Odjela za upravljanje investicijskom imovinom u Ertse Asset Managementu Tomislav Kolac.
Novi fondovi
Osnivati fondove s dospijećem prvi su počeli u Eurizon Asset Managementu Croatia, do sada su ih osnovali jedanaest.
– U 2022. godini smo osnovali osam fondova s dospijećem, a lani tri. Zbog očekivanog pada kamatnih stopa vjerojatno će se u narednom razdoblju smanjivati interes za takvim fondovima. Pored tih fondova, lani smo osnovali i još jedan na koji smo vrlo ponosni, s obzirom da je osnovan sukladno novoj regulativi o novčanim fondovima te da dugo nije bilo takvih fondova na našem tržištu. U nešto više od mjesec dana prikupio je oko 30 milijuna eura – naveo je Marin Hrešić, predsjednik uprave Eurizon Asset Management Croatia, pod čijim upravljanjem se na dan 30.9.2023. nalazio portfelj vrijedan 657 milijuna eura.
Uz obvezničke fondove s dospijećem lani je osnovano i nekoliko napajajućih, koji u praksi funkcioniraju kao svojevrsna domaća podružnica stranog fonda. ICAM je pak pokrenuo robni (commodity) fond i dva nova ETF-a.
– Lani smo pokrenuli nekoliko različitih fondova. InterCapital Commodity Strategy osnovali smo kako bismo investitorima pružili priliku da se izlože kretanju cijena različitih vrste robe poput plemenitih i industrijskih metala, energenata i prehrambenih proizvoda. Također smo pokrenuli dva nova ETF-a: jedan koji ulaže u rumunjski indeks BET-TRN i novčani ETF. Upravo je InterCapital Euro Money Market, novčani ETF, najveća novost na tržištu. Riječ je o fondu čiji je cilj ostvariti stabilan prinos znatno veći od dostupnih kratkoročnih stopa u bankama uz dnevnu likvidnost. Udjeli u fondu mogu se kupiti i prodati na Zagrebačkoj burzi i njime smo najširoj populaciji ulagača omogućili da ostvare prinos na sredstva koja možda nisu spremni vezati na godinu dana ili više – objasnio je Marko Bogdan, koji je iznimno zadovoljan lani ostvarenim prinosima.
Svi njihovi fondovi godinu su završili pozitivno, s time da su dionički nadmašili očekivanja dvoznamenkastim prinosima.
– Posebno nam je drago vidjeti rezultate regionalnih dioničkih tržišta i naših ETF-ova, koji su od osnutka ostvarili veće prinose i od razvikanih burzovnih indeksa poput S&P500 – naglasio je Bogdan.
Udvostručena imovina
I u Global Investu zadovoljni su prošlogodišnjim ostvarenjem s obzirom na to da su fokusirani na dioničke fondove (njihovih su pet fondova pod upravljanjem dionički), koji su lani nadmašili očekivanja.
– Svi naši fondovi prošlu su godinu završili dvoznamenkastim pozitivnim prinosima. Posebno ističem naš flagship-fond Capital Breeder, koji je ponovno ostvario fantastičan prinos od 29,68 posto i zadržao mjesto najboljeg UCITS fonda u Hrvatskoj prema prosječnom prinosu, mjereno i u protekle tri i u proteklih pet godina. Ukupnu imovinu pod upravljanjem Društva gotovo smo udvostručili, tako da je 2023. za Global Invest bila iznimno uspješna. Fokusiramo se na dioničke fondove. Iako u jednom razdoblju i druge klase imovine mogu biti zanimljive za ulaganje, dugoročno bi dionice trebale dati najbolje prinose – smatra predsjednik Uprave Global Investa Ivan Beljan.
Mali pomak
Ukupno gledano, prosječan hrvatski ulagač usmjeren je uglavnom na konzervativnija rješenja. Vidljivo je to i prema udjelu pojedine vrste fondova u ukupnoj neto imovini fondova. Najveći udio imaju obveznički fondovi (40,45 posto), s tim da su godine prije imali udio od visokih 63 posto. Slijede ih ostali, čija se neto imovina lani gotovo udvostručila (s 327,7 na 630,6 milijuna eura), a dionički su na trećemu mjestu s udjelom od 15,81 posto. Ukupna pak neto imovina UCITS fondova povećana je lani za 123 milijuna eura te je potkraj godine iznosila 2,28 milijardi eura, što je bio rast od otprilike pet posto u odnosu na 2022. Ti podaci, kao i oni o godišnjim neto uplatama UCITS fondova (razlici između primitaka i izdataka od mršavih 78 milijuna eura) upućuju na vrlo malen rast fondovskog tržišta i još jednom potvrđuju tezu da Hrvati nedovoljno prepoznaju tu vrstu ulaganja, odnosno da smo još daleko od rekordnih razina iz 2007., kad je imovina u svim UCITS fondovima vrijedila oko četiri milijarde eura.
- Hrvatsko tržište fondova na žalost nije raslo značajno u povećanju imovine. Konzervativnost većine građana, nedovoljna educiranost, prevelika usmjerenost na ulaganje u nekretnine te izostanak poreza na nekretnine, neki su od razloga zašto hrvatsko fondovsko tržište još nije razvijeno kao u drugim zemljama. Usporedbe radi, vrijednost fondovskog tržišta Slovenije koja ima dvostruko manje stanovnika iznosi preko 4 milijarde eura, a vrijednost imovine slovačkih „domicilnih“ UCITS fondova preko 6 milijardi eura, dok ukupna imovina svih hrvatskih UCITS fondova iznosi tek preko 2 milijarde eura – kazao je Marin Hrešić.
Doduše, građana koji sudjeluju u ulaganjima u UCITS fondove sve je više posljednjih godina. Potkraj lipnja 2020. bilo ih je 205 tisuća, na kraju 2022. godine 30 tisuća više, a lani se ovom obliku ulaganja dodatno okrenulo 12 tisuća fizičkih osoba (podaci za treći kvartal 2023. godine).
Drukčija rješenja
Hoće li se taj broj i dalje povećavati u idućem razdoblju, ovisit će, sigurno, i o tome kakva će biti situacija na fondovskom tržištu. A to će pak ovisiti o mnogim faktorima, prije svega o gospodarskom rastu i geopolitičkim događajima koji mogu, vidjeli smo posljednjih godina, u cijelosti preokrenuti smjer. Za sada su prognoze analitičara prilično optimistične i temelje se na pozitivnim predviđanjima gospodarskog rasta i očekivanjima da će središnji bankari sniziti kamatne stope.
– Očekujemo da će obveznice duljeg roka dospijeća, u skladu s tim i obveznički i slični fondovi, nakon duljega negativnog razdoblja opet početi donositi pozitivne prinose. S obzirom na očekivani trend snižavanja kamatnih stopa, vjerujemo da takvi fondovi mogu ponuditi odličan omjer između niskog rizika i potencijalnog prinosa. Ako govorimo o dionicama, više smo naklonjeni regionalnim tržištima nego razvijenima. To stajalište imamo zbog rekordnih razina i valuacija na kojima su trenutačno razvijena tržišta, a pogotovo SAD. Niže valuacije kompanija u regiji, u pravilu viši dividendni prinosi i trendovi konvergencije prema zapadnoj Europi neki su faktori zbog kojih očekujemo bolju izvedbu regionalnih fondova i ETF-ova u odnosu na fondove koji ulažu na tržišta poput SAD-a – iznio je svoje viđenje godine pred nama Marko Bogdan.
Nastavak trenda smanjivanja inflacije i početak ciklusa spuštanja kamatnih stopa središnjih banaka ove godine očekuje i Tomislav Kolac.
– Erste Asset Management uz postojeću će paletu fondova ponuditi neka nova rješenja zbog promjene tržišnih okolnosti unatrag nekoliko godina. Pozitivne kamatne stope i prinosi na obvezničkim tržištima vratili atraktivnost konzervativnijim proizvodima. S druge strane, povijest nas uči da dugoročni investitori u rizičnije proizvode poput dioničkih fondova na kraju budu nagrađeni višim prinosima. Važno je stoga ulaganja temeljiti na individualnim potrebama, ciljevima, rokovima ulaganja te sklonosti riziku – zaključio je Tomislav Kolac.