Financije
StoryEditor

Građani prošle godine ‘ispeglali‘ kartice za 15,5 milijardi eura, 21 posto više

26. Lipanj 2024.
foto Getty Images/istockphoto

Hrvatski građani u prosjeku u novčaniku imaju više od dvije kartice, a takav način plaćanja očito im je sve draži - u godinu dana broj transakcija i njihova vrijednost rasli su po dvoznamenkastim stopama. Kako stoji u biltenu Hrvatske narodne banke ‘Bezgotovinske platne transakcije‘ objavljenom u utorak, takva vrsta plaćanja u posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuirani rast, i u broju i u vrijednosti transakcija. - Pokretač razvoja bezgotovinskih platnih transakcija jesu platne kartice djelomično i zbog povećanja broja i vrijednosti plaćanja preko interneta kao i povećanih mogućnosti integracije platnih kartica u digitalne novčanike i druge načine plaćanja - pojašnjava se u tom dokumentu.

Skok u pet godina

Tako je u posljednjih pet godina zabilježen porast broja nacionalnih bezgotovinskih platnih transakcija za 67 posto dok se vrijednost povećala se za 77 posto. Što se tiče prošle godine, ukupno je izvršeno 1,2 milijarde transakcija vrijednih 437,7 milijardi eura. U usporedbi s godinom ranije, broj transakcija povećao se za sedam, a ukupna vrijednost za 13 posto. U prosjeku, na taj se način trošilo 359 eura što je šest posto više nego 2022. godine.

Od tih 1,2 milijardi transakcija, gotovo polovica, odnosno 589,5 milijuna ili 48,4 posto odnosi se na plaćanja domaćim platnim karticama kojima je potrošeno 15,5 milijardi eura. U usporedbi sa 2022., ukupan broj transakcija domaćim platnim karticama povećao se za 16,5, a ukupna vrijednost za 21,3 posto. Lavovski dio tih transakcija odnosi se na debitne kartice, kako po broju transakcija tako i po potrošenom iznosu. Takvom vrstom kartica lani je izvršeno 501 milijun transakcija (85 posto udjela) s ukupnom vrijednosti od 12,3 milijardi eura ili 79 posto. Kreditnim karticama potrošeno je 3,3 milijarde eura u 88,5 milijuna transakcija.

Značajno viši iznos nego 2022. lani su Hrvati s karticama potrošili u inozemstvu. HNB je zabilježio potrošnju od 3,5 milijardi eura u 71,7 milijuna transakcija. Transakcije su izvršene u 138 valuta i 216 država. U odnosu na 2022. broj transakcija povećao se za 26, a ukupna vrijednost za 30,4 posto. Ako je plaćala privatna osoba, prosječni račun iznosio je 46 eura, dok se poslovnim karticama u prosjeku trošilo 127 eura.

Što se tiče potrošnje stranaca, oni su karticama prošle godine potrošili 4,8 milijardi eura u 104,8 milijuna transakcija. Stranci su bili daleko umjereniji nego naši građani: broj transakcija stranim karticama porastao je za 12,4 posto, a vrijednost za 12,2 posto. U prosjeku, stranom karticom se trošili 46 eura što je tek 0,5 posto više nego godinu ranije. Tako se može reći da su stranci prošle godine značajno teže vadili kartice iz novčanika, u odnosu na prijašnje godine. Naime, u posljednjih pet godina broj transakcija stranim karticama prosječno se povećavao za 29 posto godišnje, a ukupna vrijednost za 26 posto (s iznimkom 2020., zbog pandemije).

Dominacija kreditnih transfera

U ukupnom broju bezgotovinskih transakcija, kreditni transferi imaju udjel od 34 posto. Međutim, gledano prema vrijednosti, poslani kreditni transferi sa ostvarenih 43,7 milijardi eura imaju izrazito dominantan udio od čak 95,7 posto. - Visok udio kreditnih transfera rezultat je činjenice da se najčešće koriste u transakcijama veće vrijednosti. Tako su kreditni transferi uobičajen način izvršenja plaćanja između trgovačkih društava, između trgovačkih društava i banaka, plaćanja između fizičkih osoba, isplate plaća i mirovina i slično. To je vidljivo i iz prosječne vrijednosti nacionalne transakcije kreditnog transfera, koja je znatno veća od, primjerice, prosječne vrijednosti kartične transakcije kojom se ponajprije koristi za kupoprodaju robe i usluga u maloprodaji - stoji u biltenu.

Prosječna vrijednost poslanog kreditnog transfera u 2023. povećala se za 9,2 posto u odnosu na 2022. i iznosila je 1016 eura. U 2023. ukupno je izvršeno i 5,7 milijuna transakcija poslanih međunarodnih kreditnih transfera u ukupnoj vrijednosti od 66,3 milijarde eura. U odnosu na 2022. njihov je broj veći za 14,8, a ukupna vrijednost za 13,6 posto. Zabilježeno je i 12 milijuna transakcija primljenih međunarodnih kreditnih transfera vrijednih 66 milijardi eura. To je za gotovo trećinu više po broju, a 15 posto više po vrijednosti. Od toga je građanima uplaćeno iz inozemstva 7,2 milijarde eura.

Statistika bilježi i da 44 posto građana i 60 posto tvrtki u Hrvatskoj u RH ima ugovorenu uslugu internetskog bankarstva, a 57 posto građana potrošača i 52 posto poduzeća i uslugu mobilnog bankarstva. Broj građana koji se koriste uslugom mobilnog bankarstva u 2023. povećao se za sedam posto, a internetskog bankarstva za 13 posto. - Uz porast broja korisnika mobilnog bankarstva rasli su i broj i vrijednost platnih transakcija zadanih tim kanalom, pa je tako u 2023. broj transakcija potrošača u odnosu na 2022. godinu porastao za 13, a vrijednost transakcija za 42 posto, dok je broj transakcija poslovnih subjekata mobilnim bankarstvom porastao za 36, a vrijednost transakcija za 65 posto. Navedeni podatak zajedno s podatkom da sve više potrošača kao i poslovnih subjekata ima ugovorenu uslugu mobilnog bankarstva zapravo potvrđuje da mobitel sve više postaje prvi izbor pri odabiru uređaja za iniciranje elektroničkih transakcija - zaključuju u HNB-u.

21. srpanj 2024 21:00