Ako u idućih mjesec dana ne dođe do znatnijeg ‘buđenja‘ klijenata domaćih banaka, gotovo milijun hrvatskih građana moglo bi se 1. srpnja probuditi s novim kreditom ‘za vratom‘ koji će morati vratiti u idućih godinu dana. Iznos tog duga mogao bi iznositi i nekoliko stotina milijuna eura. Riječ je o prešutnim prekoračenjima, odnosno popularnije rečeno ‘minusima po tekućem računu‘ koje se do 30. lipnja moraju ugovoriti kao dopuštena prekoračenja.
Riječ je o već poznatim odredbama Memoranduma o razumijevanju između 13 banaka i Hrvatske narodne banke (HNB) iz srpnja 2022. godine. Njime je radi bolje zaštite potrošača najavljeno ukidanje sadašnjih prešutnih minusa po tekućem računu. U lipnju 2023. banke su potrošačima koji su imali odobrena prešutna prekoračenja poslale ponudu za ugovaranje dopuštenog prekoračenja, u istom iznosu u kojem im je odobreno postojeće prešutno prekoračenje. Banke su definirale i rok važenja ponude za ugovaranje dopuštenog prekoračenja i u većini banaka taj rok ističe 30. lipnja ove godine. U dvije banke taj je rok već istekao.
Prelazak u interesu klijenata
HNB je početkom svibnja objavio informaciju da je, zaključno do kraja ožujka, tek 560 tisuća građana, od njih 1,7 milijuna koji su dobili ponude banaka, ugovorili dopušteno prekoračenje. Svježiji podatak trenutno ne postoji, odgovorili su iz središnje banke na Liderov upit.
- Novije (ažurne) podatke očekujemo u prvoj polovini lipnja - kažu iz HNB-a.
U središnjoj banci nisu htjeli procijeniti koliko bi klijenata, imajući u vidu sadašnju dinamiku prebacivanja na dopuštena prekoračenja, mogli ostati na prešutnim prekoračenjima.
- S obzirom na to da si ugovaranjem dopuštenog prekoračenja potrošači osiguravaju bolju zaštitu u smislu ograničenja kamatne stope, cjelovitog informiranja o uvjetima korištenja te osigurane postupne otplate u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja, a ovakva prava nisu zakonski zajamčena za prešutna prekoračenja, onima koji koriste prekoračenje po tekućem računu za svoje redovne ili povremene financijske potrebe u interesu je ugovoriti dopušteno prekoračenje - poručju iz HNB-a.
Središnja banka ne raspolaže podatkom koliki je iznos iskorištenog minusa na računima klijenata koji još nisu prešli na dopušteno prekoračenja. No, njihova statistika otkriva da je na kraju ožujka 2024. prekoračenje po transakcijskim računima građana iznosilo 787,4 milijuna eura. Iz HNB-a su još jednom pojasnili što će se dogoditi nakon isteka roka za ugovaranje dopuštenog prekoračenja.
- Oni građani koji ne ugovore do isteka roka 30. lipnja, nakon toga više neće moći koristiti svoja prešutna prekoračenja, a ono što su iskoristili morat će vratiti. Banke će omogućiti da se taj iznos vrati u 12 mjesečnih rata.
Ako i nakon toga banke odluče odobravati prešutna prekoračenja, moći će ih odobravati maksimalno do iznosa jedne plaće (mirovine) i po kamatnoj stopi koja može biti viša od one za dopuštena prekoračenja jer se na prešutna prekoračenja više neće primjenjivati ograničenje efektivne kamatne stope. Potrošači će i dalje moći ugovoriti dopušteno prekoračenje, na način da podnesu zahtjev, prema vlastitim potrebama za financijskim sredstvima, a banke će te zahtjeve obrađivati u skladu s poslovnom politikom - ističu iz HNB-a.
Vrtnja u krug
Kako bilo, činjenica da 1,7 milijuna građana ima minus, odnosno živi iznad svojih mogućnosti u jednu je ruku poražavajuća. Kad jednom ‘potonemo‘ u minus, vrtimo se u krug, naglašava Kristina Ercegović, serijska poduzetnica, osnivačica portala Mojnovac.hr i autorica knjige ‘Ne radi se o novcu, radi se o nama‘.
- Suština upravljanja novcem je uvijek potrošiti malo manje nego smo zaradili. Ako nedovoljno zarađujemo, možemo se fokusirati na dodatnu zaradu /kreiranje dodatnih izvora prihoda korištenjem svojih znanja, talenata i vještina ili smanjiti želje i fokusirati se na potrebe - dakle trošiti manje - poručuje Ercegović.
Dodaje kako minus, kao i dug, može i koristiti kad nam zatreba, no puno je bolje uštedjeti iznos za tzv. hitni fond i imati ga za ‘crne dane‘, hitne neplanirane situacije.
- E sad, svi razmišljaju ‘OK, kako ću uštedjeti išta kad jedva krpam kraj s krajem i nemam dosta, a kamoli viška‘. Svaki dan vidimo ljude koji puno zarađuju, a troše više nego su zaradili i one koji malo zarađuju, a imaju dosta. Radi se o tome da mi upravljamo novcem, a ne da dozvolimo da novac upravlja nama - kaže Ercegović.
A do uštede vodi automatizam i navike, tumači ta stručnjakinja za osobne financije.
- Otvorimo trajni nalog na neki mali iznos, 10, 20 ili 30 eura i neka ide određenog datuma na drugi račun (svima nam je ostao bivši devizni, sad multivalutni tekući račun) i to je taj čuveni ‘plati prvo sebi‘ princip koji nije nikakav bauk ni znanstvena fantastika. I vrlo brzo se nakupi iznos i za hitni fond i za tri do šest mjeseci zaliha za sve izvanredne situacije - tvrdi Ercegović.
‘Plati prvo sebi‘
Postoji i drugi način; uzimanje gotovinskog kredita kojim možemo refinancirati sve dugove po karticama i minuse i početi ispočetka, a onda započeti s ‘plati prvo sebi‘ principom.
- Osoba koja je nestrpljiva i želi osjećaj da je nešto završila izabrat će gotovinski kredit, netko drugi mjesečno odvajanje. No i ako uzmemo kredit i krenemo, kako sam rekla, čisto ispočetka, važno je krenuti drugačije i uz to i odvajati mjesečno manje iznose da nam se to ponovo ne dogodi i da krenemo putem financijske neovisnosti i slobode. To su prvi koraci. Bitno je pokrenuti se i upravljati novcem. U suprotnom novac nađe načina upravljati našim životima i to najčešće na način koji nam se ne sviđa - poručuje Ercegović.