HNB: Financijska imovina kućanstava premašila 107 milijardi eura

U jeku stabilnog makroekonomskog okruženja i rasta bruto domaćeg proizvoda, novi podaci Hrvatske narodne banke o financijskim računima otkrivaju ambivalentnu sliku o zdravlju domaćeg gospodarstva. Iako ukupna financijska imovina raste, još brži rast financijskih obveza osobito u sektoru poduzeća povećava neto ranjivost pojedinih dijelova gospodarstva i postavlja važna pitanja o održivosti modela rasta.

Gospodarstvo raste, ali i dug

Na kraju prvog tromjesečja 2025., financijska imovina hrvatskog gospodarstva iznosila je 479 milijardi eura, što predstavlja godišnji porast od 21,1 milijardu eura. Istodobno, financijske obveze porasle su još više, za 24,1 milijardu eura dosegnuvši 506 milijardi eura. Takav nesrazmjer u rastu imovine i obveza rezultirao je pogoršanjem ukupne financijske netovrijednosti gospodarstva.

Kada se ti podaci stave u kontekst bruto domaćeg proizvoda, situacija je još indikativnija. Imovina u odnosu na BDP iznosila je 552 posto, dok su obveze dosegle 583 posto BDP-a. Usporedbe radi, u istom razdoblju lani ti su udjeli bili 572 posto za imovinu i 601% za obveze. Iako omjeri padaju, to se ponajprije može pripisati snažnijem rastu BDP-a nego realnoj konsolidaciji financijskog sektora. Drugim riječima odnos brojeva se popravlja, ali temelji problema ostaju.

Kućanstva stabilna

Najpouzdaniji i najlikvidniji sektor ostaju kućanstva. Njihova ukupna financijska imovina dosegla je 107 milijardi eura, što je godišnji rast od 9,2 posto. Gotovo podjednako, porasle su i obveze kućanstava na 29 milijardi eura što je rast od 10,8 posto na godišnjoj razini.

Time je netovrijednost kućanstava (razlika između njihove imovine i obveza) porasla na 78,7 milijardi eura. No treba primijetiti da se tempo rasta netovrijednosti usporava. Nakon ubrzanog rasta koji je započeo u prvom tromjesečju 2023., sada je porast tek 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Trend zaduživanja kućanstava, iako još uvijek razmjerno umjeren, podložan je vanjskim šokovima – osobito u kontekstu porasta kamatnih stopa i potencijalnog hlađenja tržišta rada. Porast dugova bržim tempom od porasta financijske imovine može biti prvi signal za buduće slabosti u otpornosti sektora kućanstava.

Problem poduzeća

Za razliku od kućanstava, sektor nefinancijskih poduzeća bilježi zabrinjavajuće kretanje. Financijska imovina poduzeća porasla je za svega 0,4 posto u tromjesečju, dok su im obveze rasle pet puta brže za 2,0 posto.

Kao rezultat, financijska netovrijednost poduzeća pogoršana je za 3,7 milijardi eura, te sada iznosi negativnih 74,8 milijardi eura. Riječ je o sustavnom signalu: iako nominalno vrijednosti rastu, poduzeća se oslanjaju na sve skuplje financiranje, bez proporcionalnog rasta imovine.

To bi moglo upućivati na model rasta koji je financiran zaduživanjem, umjesto reinvestiranjem dobiti ili jačanjem kapitalne baze. U kontekstu sve strožih uvjeta kreditiranja, osobito za mala i srednja poduzeća, takva dinamika nosi povećani sistemski rizik.

Iza svih apsolutnih vrijednosti stoji jasan trend: financijska pozicija kućanstava ostaje pozitivna i stabilna, dok sektor poduzeća generira sve veći jaz između obveza i imovine. Učinak opće države i financijskog sektora u ovoj analizi još nije razmatran u dubinu, no povijesno su upravo ti sektori skloni naglim promjenama u strukturi obveza osobito u uvjetima promjena monetarne politike.

Sveukupno, netovrijednost cijelog gospodarstva razlika između ukupne imovine i obveza ostaje negativna. Iako su takvi odnosi česti u malim, otvorenim gospodarstvima, oni su i podsjetnik da rast temeljen na zaduživanju ima svoj rok trajanja.