Hrvati ove godine udvostručili kupnju zlata na 600 milijuna eura

Digitalno zlato, kako bitcoinu tepaju njegovi zagovornici, ipak nije pokazalo jednaka svojstva očuvanja vrijednosti kao njegov tradicionalni pandan. Posljednjih desetak dana u medijima se često mogu vidjeti vijesti o još jednom poniranju cijene bitcoina Međutim, njegov trend klizanja traje nešto duže. Samo u zadnja tri mjeseca, bitcoin je izgubio oko petine svoje vrijednosti te se trenutno njegova cijena kreće oko razine od 75 tisuća eura, što je gotovo 28 posto manje od vrhunca od oko 107 tisuća eura dosegnutog početkom listopada.

Ne gubi status sigurne luke

Istovremeno, cijena zlata bilježi rast, poručili su u srijedu iz Centra Zlata. - Cijena jedne unce žutog plemenitog metala izražena u eurima tako je u zadnja tri mjeseca porasla za oko 23 posto, a od početka godine za čak 40 posto - stoji u priopćenju. Razlog je što se btcoin na tržištu percipira kao rizična vrsta imovine, poput dionica, dok zlato i dalje ima status 'sigurne luke ' za kapital. Upravo je to jedan od bitnih uzroka nedavnih promjena cijena, tvrdi Saša Ivanović, direktor Centra Zlata:

- Cijena bitcoina ove je godine dosegla svoj povijesni vrhunac i trenutno se nalazimo u fazi tzv. 'profit-takinga', to jest unovčavanja zarade koju su ostvarili ulagači u ovu kriptovalutu. Investitori trenutno masovno prodaju bitcoin i to dovodi do pada njegove cijene, a taj kapital zatim prebacuju u sigurniju imovinu poput zlata, obveznica ili jednostavno drže gotovinu - kaže Ivanović.

Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra Zlata

Cijena bitcoina tradicionalno je prilično volatilna, tako da rasprodaja ove imovine od strane velikih investitora za posljedicu ima stvaranje neizvjesnosti i straha kod manjih ulagača koji također počinju likvidirati svoje pozicije. Takva psihologija ulagača stvara tzv. 'medvjeđe tržište' - duži period pada cijene imovine koja se prodaje, a to je u ovom slučaju bitcoin.

Neizvjesnost i na tržištu dionica zbog 'AI balona'

Tržište kriptovaluta prvo je koje reagira na promjene sentimenta investitora zbog svoje volatilnosti, ali strah se počinje osjećati i na tržištu dionica. Glavni uzrok za to je vjerovanje mnogih analitičara da postoji 'AI balon' - stanje prenapuhanog tržišta u kojem su cijene tehnoloških dionica nerealno visoko narasle na račun velikih očekivanja investitora od nove tehnologije umjetne inteligencije.

- AI balon definitivno postoji jer su valuacije pojedinih kompanija nerealno visoke, a primjer toga je Nvidia koja trenutno vrijedi više od 20 najvećih europskih kompanija zajedno. To neće zauvijek trajati, ali nitko ne može znati kada će balon puknuti te kojim tempom i intenzitetom. U svakom slučaju, mislim da se s dionicama sada događa isto ono što se već dogodilo s bitcoinom – veliki investitori ih počinju prodavati kako bi ostvarili zaradu - tvrdi Ivanović.

Pojačana potražnja i u Hrvatskoj

Ovogodišnji rast cijene zlata dio je dužeg trenda. Naime, njegova cijena u zadnjih je pet godina porasla za više od 130 posto, a prosječni godišnji porast u zadnjih 20 godina iznosi iznad 10 posto.

No, cijena zlata ne raste uvijek podjednako, već u pravilu najviše raste u periodima neizvjesnosti na tržištu do kojih može doći zbog inflacije, recesije, geopolitičkih napetosti ili kraha dionica. S obzirom da se u takvom periodu nalazimo upravo sada, ne čudi povećana potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima koja se osjeti i u Hrvatskoj, tvrdi Ivanović:

- U cijelome svijetu raste potražnja za zlatom, kako od institucija poput središnjih banaka, tako i kod malih investitora koji žele sačuvati svoj kapital od inflacije i tržišnih rizika. U Hrvatskoj bilježimo rekordnu potražnju; procjene Centra Zlata pokazuju da će u našoj državi ove godine u zlato biti uloženo više od 600 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više nego prethodne godine - ističe Ivanović.

U nadolazećem razdoblju kretanja na financijskim tržištima ponajprije će ovisiti o daljnjem razvoju makroekonomskih pokazatelja i razini opće tržišne nesigurnosti. Istodobno će se investitori prilagođavati uvjetima koji se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, pri čemu se može očekivati razdoblje pojačane opreznosti i postupnog usklađivanja portfelja s novim okolnostima.