Hrvati više 'guglaju' cijene dionica nego kriptovalute

Svjedočimo iznimnoj godini na domaćem tržištu kapitala, čulo se u uvodnom dijelu konferencije Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, a promjenu stava među građanima prema ulaganjima primijetio je i financijski regulator. Promet na Zagrebačkoj burzi u prvih devet mjeseci ove godine gotovo je udvostručen, kazala je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. Osim u Zagrebu, veliki skok aktivnosti ulagača primjetan je i na Ljubljanskoj i Makedonskoj burzi koji su dio grupacije.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

Gažić je posebno istaknula činjenicu da je u 2025. već dvije kompanije uvrstilo dionice na domaćem tržištu, a treća javna ponuda službeno počinje u ponedjeljak, upisom dionica Tokića. – S tolikim brojem javnih ponuda dionica nadmašili smo većinu europskih tržišta, čak i poljsku burzu koja je stotinjak puta veća od nas – kazala je Gažić. Posebno je istaknula povratak malih ulagača s obzirom da su u prvih devet mjeseci oni sudjelovali s 57 posto udjela u prometu.

Slom ako Trump ne dobije Nobela

Veći interes ulagača primijetila je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) temeljem analize trendova pretraživanja na Googleu. Kako je kazala Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća, pojmovi poput 'cijena dionica' i 'ETF' pretražuju se više nego 'kriptovalute'. – To je prilika koju moramo iskoristiti, a okolnosti na globalnim tržištima idu nam na ruku – izjavila je Staničić. Međutim, postoje i rizici, a Staničić je u tom kontekstu posebno istaknula činjenicu da je ove godine razina nesigurnosti među globalnim investitorima dosegla veću razinu nego nakon terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. godine. – Dio financijskih analitičara čak i špekulira koliki bi se udar na burze mogao dogoditi ako predsjednik Donald Trump ne dobije Nobelovu nagradu za mir – dodala je Staničić.

Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe

Što se tiče domaćeg tržišta, rizik proizlazi iz velike koncentracije prometa u svega nekoliko dionica. Konkretno, pet izdanja nose većinu prometa, što prema njezinim riječima, nije idealna situacija jer tržište na taj način vrlo brzo može pasti u apatiju. Dodatni poticaj trgovanju trebali bi dati investicijski računi koje se, nakon najava s početka godine, počinje i službeno uobličavati.

– Investicijski računi imaju veliki neiskorišteni potencijal za ulaganje u Hrvatskoj ako dobro posložimo taj alat. Postoji 50 posto štednih računa u bankama s zanimljivim iznosom novca koji mogu biti bolje iskorišteni – rekla je zamjenica šefa Hanfe podsjetivši da je oko 300 tisuća građana u države dužničke vrijednosnice uložilo 11,4 milijarde eura. Europskih iskustava s investicijskim računima ima više, s Staničić je istaknula britanski, norveški i finski model.

Izgrađen čvrst sustav

Kod britanskog modela postoji pet vrsta investicijskog računa, od štednog računa na kojem se nalaze samo depoziti, obveznice i trezorski zapisi, preko rizičnijih gdje su i alternativni fondovi i skupno financiranje, pa do računa koji služi kao mirovinska štednja. U norveškom i finskom model, sve kupoprodajne transakcije koje se odvijaju unutar računa su neoporezivo, osim ako ulagač povuče viši iznos nego što je uplatio. Time se izbjegava lock-in efekt koji ulagače motivira na da kupe i više godina drže vrijednosnice što negativno utječe na likvidnost.

Melita Čičak, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike osvrnula se na izmjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju koje su stupile na snagu ove godine, istaknuvši i kako su mirovine do sada porasle 91 posto. Goran Šumanović, predsjednik UMFO-a i čelnik Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima istaknuo je kako Makedonija sada uvodi fondove koji prate životni ciklus članova, kao što je Hrvatska napravila 2014. s uvođenjem kategorija A, B i C. – U Hrvatskoj smo izgradili čvrst sustav temeljen na adekvatnosti i održivosti što potvrđuje i činjenica da smo ove godine među 52 zemlje zauzeli 21. mjesto po kvaliteti mirovinskog sustava, prestignuvši Njemačku – kazao je Šumanović.