Hrvatska ima veće plaće od sedam članica Europske unije

Prema najnovijim podacima Eurostata, prosječna bruto godišnja plaća za zaposlenike s punim radnim vremenom u Europskoj uniji prošle je godine iznosila 39.800 eura, što predstavlja rast od 5,2 posto u odnosu na 2023. godinu. U tom kontekstu, Hrvatska se sve jasnije pozicionira u srednjem sloju zemalja članica, s razinom plaća višom od sedam članica EU, ali još uvijek ispod europskog prosjeka.

Prosječne plaće u Hrvatskoj veće su nego u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Latviji. Iako se i u tim zemljama bilježi rast plaća, njihova razina i dalje je ispod hrvatskog prosjeka, što Hrvatsku svrstava među zemlje koje postupno smanjuju jaz prema starim članicama Unije.

Najviše plaće u Europskoj uniji tradicionalno bilježe Luksemburg, Danska i Irska, s godišnjim prosjecima koji se kreću između 61.100 i 83 tisuće eura. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Bugarska, Grčka i Mađarska, gdje prosječna godišnja plaća ne prelazi 18.500 eura. Hrvatska se s prosječnom bruto plaćom od 23.466 eura smjestila iznad tog bloka, sa značajnim rastom u protekle tri godine.

Kako bi Hrvatska sustigla sljedeću zemlju na ljestvici po visini plaća, Češku, potrebno je povećanje prosječne plaće od 500 eura godišnje, a za dostizanje portugalskog prosjeka potreban je rast od oko 1400 eura na godišnjoj razini. 

Nominalni rast plaća, naravno, ne mora nužno značiti i povećanje životnog standarda. Inflacija, rast troškova stanovanja te porezna opterećenja i dalje ograničavaju realnu kupovnu moć zaposlenih. Eurostat napominje da razlike među državama ostaju značajne i kada se uzmu u obzir lokalni troškovi života, a upravo je ta nejednakost jedna od najvećih prepreka u konvergenciji unutar Unije.