Hrvatska kućanstva bogatija za gotovo 10 posto, globalna imovina rekordna

Allianz je predstavio šesnaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu, koje analizira financijsku imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja. Podaci za 2024. godinu pokazuju nastavak snažnog uzleta pa je globalna financijska imovina kućanstava porasla je 8,7  posto i dosegla rekordnih 269 bilijuna eura.

U odnosu na gospodarsku aktivnost, omjer financijske imovine (283  posto BDP-a) tek se vratio na razinu iz 2017. godine, no apsolutni iznos i dalje ruši rekorde.

SAD glavni pokretač rasta

Gotovo polovica ukupnog rasta ostvarena je u Sjedinjenim Američkim Državama. U zadnjih deset godina financijska imovina američkih kućanstava rasla je u skladu s globalnim prosjekom. No, u 2024. njihov je rast bio čak i veći. To je u oštrom kontrastu sa zapadnom Europom i Japanom gdje je rast zaostajao za globalnim prosjekom više od 2 postotna boda odnosno nešto manje od 4 postotna boda godišnje

- Rast financijske imovine u SAD-u jednostavno je nevjerojatan. U 2024. polovica rasta globalne financijske imovine ostvarena je isključivo u SAD-u. U zadnjem desetljeću taj je udio iznosio 47  posto. Kina je pridonijela s 20  posto, a zapadna Europa s 12  posto. Barem kada je riječ o financijskoj imovini, tvrdnja da su druge zemlje imale korist na račun SAD-a nema utemeljenja - izjavio je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza.

Hrvatska bliže njemačkom modelu štednje

Posjedovanje vrijednosnih papira, osobito dionica, ključno je za rast imovine. U tom su smislu zadnje dvije godine bile izuzetno zadovoljavajuće za štediše. U 2023. (11,5 %) i 2024. (12,0 %) vrijednosni papiri rasli su gotovo dvostruko brže od ostalih dvaju razreda imovine: osiguranje/mirovine (6,7 % odnosno 6,9 %) te bankovni depoziti (4,7 % odnosno 5,7 %).

Međutim, u kojoj će mjeri štediše profitirati od rasta cijena vrijednosnih papira uvelike ovisi o strukturi portfelja koja se znatno razlikuje među zemljama i regijama. Posebno se ističu sjevernoamerički štediše kod kojih vrijednosni papiri čine 59 % portfelja. U zapadnoj Europi taj udio iznosi oko 35 posto, dok je u Hrvatskoj samo 27 posto.

- Kad je riječ o navikama štednje, usporedba SAD-a i Njemačke vrlo je poučna. Njemačka je u zadnjih deset godina postigla rast financijske imovine od 5,9 posto godišnje, što je usporedivo sa SAD-om (6,2 %), ali na posve drukčiji način: nova ulaganja u štednju iznosila su 3,7 posto postojeće financijske imovine godišnje – gotovo dvostruko više nego u SAD-u (2,0 %). Pritom je doprinos porasta vrijednosti bio samo 32 posto manje od polovice doprinosa u SAD-u (67 %). Hrvatska (godišnji rast od 6,3 %) sličnija je Njemačkoj: napori za ulaganje u štednju još su veći (4,5%), ali porast vrijednosti čini samo 26 posto -  rekla je Kathrin Stoffel, koautorica izvješća.

Bogatstvo, Hrvatska, investicije

Snažan rast u Hrvatskoj

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 9,9 posto u 2024. godini. Taj izvrsni rezultat potaknut je rastom u svima trima razredima imovine, pri čemu su se bankovni depoziti, vrijednosni papiri te osiguranje/mirovine povećali za 9,0 posto, 11,4 posto odnosno 11,4 posto.

Nova ulaganja u štednju porasla su za 41 posto, dosegnuvši novi rekord od 8,8 milijardi eura i nadmašivši čak i iznose zabilježene tijekom pandemije. Najviše su profitirali bankovni depoziti i osiguranje/mirovine, koji su primili 3,8 milijardi eura odnosno 1,9 milijardi eura, a radi se o novom rekordu u oba slučaja. Ipak, vrijednosni papiri, osobito obveznice, ostali su popularni, a hrvatska su kućanstva uložila su neto 2,8 milijardi eura – jednako kao i prethodne godine.

Rast obveza porastao je u 2024. na 10,6 posto, što je najbrži rast od globalne financijske krize. Slijedom toga, omjer duga (obveze kao postotak BDP-a) porastao je na 33 posto, iako je još uvijek za 12 postotnih bodova niži od razine zabilježene 2010. godine. Na kraju, neto financijska imovina porasla je za snažnih 9,7 posto. Slijedom toga, Hrvatska je ostala na 31. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja (vidjeti tablicu).

- Rezultati ovogodišnjeg Izvješća o globalnom bogatstvu pokazuju koliko su hrvatska kućanstva otporna i spremna na promjene. Posebno je pozitivna činjenica da štednja i dalje snažno raste, a istodobno se sve više diversificira. To je važan pokazatelj financijske zrelosti i dugoročne stabilnosti. Allianz će i dalje aktivno podržavati građane u očuvanju i rastu njihove imovine, nudeći sigurna i inovativna rješenja. Naša misija je omogućiti svakom klijentu da s povjerenjem planira svoju financijsku budućnost, bez obzira na globalne izazove – izjavila je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.