Hrvatska među vodećima u EU po rastu neto bogatstva građana

Neto bogatstvo građana u Europskoj uniji i diljem svijeta prošle je godine doživjelo značajne promjene, a najnovije izvješće švicarske banke UBS pokazuje da je Hrvatska među zemljama s najvećim rastom. Iako je ukupno bogatstvo poraslo u većini država članica EU, razlike među njima znatno su izražene – kako u stopama rasta, tako i u distribuciji bogatstva, prenosi Euronews. Promjene su izračunate u prosječnoj i medijalnoj vrijednosti, te su prilagođene su za inflaciju.

Prema UBS-ovim podacima, Hrvatska je u 2024. godini zabilježila medijalni rast bogatstva po odrasloj osobi od 12,5 posto, što ju svrstava u skupinu najuspješnijih zemalja EU-a. Ispred nje su Mađarska (18,6 posto), Litva (16,9  posto), Švedska (15,3) te Italija i Latvija (po 15 posto), a slijede Cipar, Slovenija, Irska, Bugarska, Češka i Slovačka. Taj rast znači da je srednja vrijednost individualnog bogatstva značajno porasla – i to više nego u gospodarski jačim zemljama poput Njemačke (9,5 posto) ili Francuske (10,3 posto).

Još važniji je podatak da je prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u Hrvatskoj poraslo za 10,2 posto, što je čak više nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama. Time se Hrvatska pozicionirala odmah iza Poljske (10,7 posto) i Irske (10,9 posto), a ispred Švedske, Danske i većine ostalih država članica.

U razdoblju od 2020. do 2024., Hrvatska je zabilježila medijalnirast bogatstva od 9,7 posto, što je solidan rezultat, iako nije među najvišima. Za usporedbu, Cipar je predvodnik s rastom od 43,9 posto, dok Danska, Litva i Latvija bilježe povećanja iznad 30 posto. Hrvatska je, ipak, bila uspješnija od najmanje deset članica EU-a, uključujući Austriju (koja bilježi pad od čak 18 posto) i Nizozemsku.

Prosječni rast bogatstva po odrasloj osobi u Hrvatskoj u istom petogodišnjem razdoblju iznosio je 6,1 posto, što je pozitivan, ali umjeren rezultat, posebno u kontekstu opće inflacije i gospodarskih izazova.

Znakovi društvenih promjena

Izvješće UBS-a ističe kako su razlike između prosječnog i medijalnog bogatstva važan pokazatelj distribucije imovine u društvu. Velike razlike sugeriraju da bogatstvo raste brže kod imućnijih pojedinaca, dok manja razlika ukazuje na jačanje srednje klase. Primjerice, Njemačka je zabilježila medijalni rast od 20,1 posto, dok je prosječno bogatstvo poraslo tek 1,4 posto – očiti znak da je srednji sloj znatno napredovao, dok najbogatiji nisu ostvarili toliki rast.

U Hrvatskoj, rast medijalnog bogatstva (12,5 posto) nešto je viši od prosječnog (10,2 posto), što upućuje na uravnoteženiju distribuciju rasta.

Dok EU u većini zemalja bilježi pozitivan trend, izvan nje slika je šarolikija. U Turskoj je zabilježen pad medijalnog bogatstva od 20,9 posto, a prosječnog od 14,6 posto. U Kini je medijalni pad iznosio 6,3 posto, a u Rusiji 8,2 posto. S druge strane, Sjedinjene Američke Države ostvarile su tek skroman rast od 2,8 posto.