U novom broju Osvrta Instituta za javne financije, Matea Cvjetković analizira izvješće Europske komisije ‘The Planning of Public Investments in EU Member States: Long-Term Strategy, Selection and Budgeting Issues‘ koje istražuje upravljanje javnim investicijama u državama članicama Europske unije. Izvješće se temelji na podacima prikupljenima anketnim upitnikom provedenim 2022. godine, uključujući i Hrvatsku, te na primjerima iz prakse, intervjuima i stručnim razmjenama iskustava.
Javne investicije u EU posljednjih su godina uglavnom stabilne, s prosječnim udjelom od 3 – 3,5 posto BDP-a. Hrvatska se u tom kontekstu istaknula povećanjem udjela s 3,8 posto BDP-a u 2010. na 5,7 posto u 2024., ponajprije zahvaljujući europskim sredstvima. No, kako upozorava izvješće, ‘uza sve veće potrebe za javnim investicijama, raste i važnost njihovog strateškog planiranja‘.
Izazovi provedbe
Hrvatska je u Saboru 2021. usvojila ‘Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine‘ s četiri razvojna smjera i 13 strateških ciljeva. Prema izvješćima o provedbi strategije za 2021. i 2022. godinu, javne su investicije bile ključne za gospodarski oporavak nakon pandemije, uz pozitivan utjecaj na industrijsku proizvodnju, turizam, građevinu i trgovinu.
- Strateškim planiranjem, uz praćenje provedbe i učinka, javne investicije mogu omogućiti snažan razvoj gospodarstva i doprinijeti stvaranju dugoročne društvene vrijednosti, i na lokalnoj i regionalnoj, i na nacionalnoj razini - zaključuje Cvjetković.
Ovisnost o EU sredstvima i što nakon 2027.
U okviru aktualnog ‘Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.‘ Hrvatskoj je na raspolaganju više od 25 milijardi eura iz proračuna EU-a. To se odrazilo i na javne investicije, koje su u 2021. i 2022. premašile 4 posto BDP-a, dok su 2023. i 2024. dosegle iznad 5,5 posto, a predviđanja sugeriraju daljnji rast na gotovo 5,9 posto BDP-a u 2025.
Međutim, nakon 2027. godine moglo bi doći do smanjenja dostupnosti europskih sredstava, što postavlja pitanje financijske održivosti hrvatskih javnih investicija. Za dugoročnu stabilnost ključno će biti povećati domaća ulaganja, ubrzati klimatsku i digitalnu tranziciju te ojačati administrativne kapacitete na lokalnoj razini. Iskustva stečena dosadašnjim korištenjem europskih fondova mogu poslužiti kao temelj za stvaranje neovisnijeg sustava upravljanja javnim investicijama u Hrvatskoj.