‘;
Ulaganje na tržištu kapitala među hrvatskim građanima ponovno postaje in. Za sada se većina zadovoljava konzervativnijim pristupom kupnje narodnih obveznica i trezorskih zapisa, no promet i ponajprije uspon indeksa Zagrebačke burze na najvišu razinu od 2008. sugeriraju da se dio građana ohrabrio i za rizičnija ulaganja. Ne treba zanemariti ni to da velik dio klijenata domaćih brokerskih kuća trguje na europskim i američkim burzama.
Obnova interesa za ulaganje na tržištu kapitala nije zaobišla ni investicijske fondove. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, neto imovina otvorenih investicijskih fondova (onih namijenjenih malim ulagačima) potkraj lipnja dosegnula je 2,8 milijardi eura i u odnosu na kraj prošle godine veća je za primjetnih 20,5 posto. Kakva je perspektiva te vrste domaće financijske industrije i može li se vratiti na razine iz rekordne 2007., za Lider govori Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova Hrvatske gospodarske komore. U financijskoj industriji Krstulović je već gotovo četvrt stoljeća, a od 2006. do 2010. bio je u Upravi Erste vrijednosnih papira. Član Uprave ZB Investa postaje 2011., a godinu poslije imenovan je i predsjednikom Uprave tog društva.
Na vrhuncu domaćeg tržišta kapitala 2007. u otvorenim investicijskim fondovima nalazila se imovina od, preračunano, četiri milijarde eura. Očekujete li da se takva razina imovine može vratiti?
– Da, mislim da može. U ovoj godini to se neće dogoditi, ali i idućima to je svakako moguće. To je povezano s rastom bogatstva i osvješćivanjem ulagača o potrebi aktivne štednje. U tom slučaju govorit ćemo o kvalitetnoj i promišljenoj štednoj odluci malih ulagača koja će zbog toga rezultirati i stabilnom imovinom investicijskih fondova. S druge strane, te 2007. vladalo je svojevrsno oduševljenje tržištem među ulagačima, ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu, te se s manje promišljanja ulazilo u pozicije na tržištu kapitala. Nakon pada tržišta ulagači su se razočarali i odmaknuli od njega. Financijskom edukacijom i osvješćivanjem da je potrebna dugoročna štednja taj se trend polako okreće.
Kod najpopularnijih UCITS fondova imovina je dosegnula 2,8 milijardi eura, a u lipnju je na mjesečnoj razini porasla za 3,2 posto. Primjećujete li povratak malih investitora u investicijske fondove?
– Da, iako taj trend nije takav kao što sugerira podatak o tropostotnom mjesečnom porastu imovine. Za taj porast najzaslužniji su novoosnovani novčani fondovi, koji su itekako prihvatljiv instrument za upravljanje likvidnošću. Ta vrsta fondova bila je vrlo popularna između 2009. i 2012. jer nudi relativno sigurno ulaganje na kraće rokove, a kamate su tada na kratke rokove bile i iznad deset posto. Trend povratka malih ulagača u investicijske fondove korelira s općim rastom gospodarstva i povećanja BDP-a po stanovniku, odnosno bogatstva građana, zbog čega se sve više otvara prostor za potrošnju, ali i štednju. I to štednju u različitim oblicima, od depozita u bankama preko životnih osiguranja do ulaganja na tržištu kapitala, kako u dobrovoljne mirovinske fondove tako i u UCITS fondove. Tu vidim potencijal osvješćivanja građana o potrebi dugoročne štednje i iskorištavanja pozitivnih trendova na tržištu kapitala, posebno kod dioničkih fondova.
Imovina hrvatskih investicijskih fondova po stanovniku iznosi oko 1400 eura. Gdje vidite prostor za povećanje te kulture investiranja?
– OECD-ov zadnji izvještaj o financijskoj pismenosti otkriva zanimljiv podatak. Financijskim znanjem u Hrvatskoj možemo biti zadovoljni, imamo više znanja od primjerice Talijana ili Mađara. Ispod prosjeka smo u aktivnoj štednji i primanju savjeta nepristranog pružatelja. Drugim riječima, Hrvati su iznadprosječno skloniji tražiti financijski savjet od prijatelja ili članova obitelji nego od financijskih profesionalaca. Što se tiče štednje, i dalje više dajemo prednost trenutačnoj potrošnji nego dugoročnoj aktivnoj štednji. Čak i u odnosu na trenutačnu razinu BDP-a po stanovniku postoji prostor za veću raspodjelu štednje.
Cijeli intervju pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.