Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF), kako je izvijestila Hanfa, na kraju kolovoza ove godine iznosila je 132,5 milijardi kuna, nešto malo više (0,1 posto) nego na kraju srpnja, no još uvijek pola milijarde kuna manje nego na kraju prošle godine.
Godina je za OMF-ova počela dobro, uz nastavak trendova rasta iz prošle godine. No ruska agresija na Ukrajinu, koja je označila ovogodišnji početak pada cijena dioničkih i obvezničkih vrijednosnih papira, odrazila se na pad neto imovine OMF-ova već u veljači. Pad vrijednosti nastavljen je sve do ljeta. Na kraju lipnja neto imovina OMF-ova iznosila je 129,1 milijardu kuna, gotovo četiri milijarde manje nego koncem prošle godine. Značajniji oporavak zabilježen je tek u srpnju, kada je vrijednost neto imovine povećana 2,5 posto u odnosu na lipanj.
Iako mirovinci svoje portfelje inače pozicioniraju na dulje rokove i nisu skloni naglim promjenama strategije uslijed tekućih događanja, nakon početka ukrajinske krize te uz visok rast inflacije i prijetnju recesije, nastojali su repozicionirati dio portfelja. U situaciji općeg pada tržišta vrijednosnim papirima to nije moglo spriječiti pad neto imovine, ali ga je donekle ublažilo.
Prema podacima Hanfe, obveznička ulaganja OMF-ova na kraju kolovoza 2022. iznosila su 85,7 milijardi kuna, odnosno 64,67 posto njihove imovine. Za usporedbu, na kraju siječnja obveznička ulaganja činila su 62,1 posto ukupne imovine. Zastupljenost ulaganja u dionice u imovini OMF-ova na kraju kolovoza 2022. iznosila je 20,4 posto imovine OMF-ova, dok je koncem siječnja u dionicama bilo 21,45 posto imovine. U kolovozu su ulaganja u domaće dionice činila 12,4 posto, a ulaganja u strane dionice 8 posto imovine OMF-ova. Na kraju siječnja omjer je bio malo drugačiji: ulaganja u domaće dionice činila su 12,56 posto, a ulaganja u strane dionice 8,89 posto ukupne imovine OMF-ova.
Od ostalih oblika ulaganja, ulaganja u investicijske fondove iznosila su 14,1 milijardi kuna (10,7 posto imovine), dok su na kraju siječnja ona iznosila 14,8 milijardi kuna (11,1 posto imovine). Relativno najveća promjena u ulagačkim strategijama OMF-ova zabilježena je na poziciji 'novac i depoziti'. Dok su novac i depoziti krajem siječnja činili 4,8 posto imovine, odnosno 6,3 milijarde kuna, na kraju kolovoza činili su 3,5 posto imovine, odnosno 4,7 milijarde kuna.
