Financije
StoryEditor

Inflacija dovela do ubrzanog rasta potrošačkih kredita

05. Svibanj 2022.

Inflacija je tu već godinu dana, ponegdje i duže, no posljednjih mjeseci raste poput gljive, a s njom (uz neku vremensku odgodu) stiže i rast kamata. Nema to puno veze s našom središnjom bankom, referentne kamate u Hrvatskoj nikada nisu bile monetarni alat, no s inozemnim vlasnicima naših banaka to je samo pitanje vremena. Europska središnja banka (ECB), doduše, još važe između inflacijske prijetnje (i potrebe za podizanjem kamata) i moguće recesije (i održavanjem kamata na sadašnjim razinama). Kakav se god scenarij dogodio, znamo da inflacija jede realni dohodak i da će onaj raspoloživi biti sve manji. Kako je većina građana zadužena (ili barem ima popularni 'minus' po tekućem računu) grcanje u otplatama nije baš nemoguć scenarij. S druge strane, u takvim vremenima nitko ne želi ulaziti u nove dugove. Kakvo je trenutno stanje, kakvi su trendovi, ali i kakva su očekivanja u inflacijskim vremenima provjerili smo kod bankara.

U krovnoj udruzi HUB-u kažu kako se lani stopa rasta neto kredita kretala oko 10 posto, a u prva tri mjeseca ove godine primijećeno je blago usporavanje. No, rast je, kažu, i dalje razmjerno snažan i kreće se oko 8 posto u odnosu na iste mjesece prethodne godine. - Stambeni su krediti i dalje najbrže rastući tip kredita. Gotovinski nenamjenski krediti rastu po znatno nižoj stopi od oko 2,5 posto. Unatoč tome, možemo govoriti o blagom oporavku budući da su se ovi krediti do prošle godine smanjivali – odgovaraju iz HUB-a napominjući da se ukupna prekoračenja (minusi) nalaze u dugoročnom padu koji je nastavljen i početkom ove godine, pa su se u ožujku nalazili na 0,7 posto nižoj razini u odnosu na ožujak 2021.

– Posljednji podaci o kvaliteti kredita s kojima raspolažemo odnose se na kraj prosinca 2021. i iz njih se vidi kontinuirano poboljšanje. Ukupan je omjer neprihodujućih kredita iznosio 6,56 posto (kod stambenih 3,56), dok su isti omjeri potkraj 2020. iznosili 7,09 odnosno 4,17 posto. Ne očekujemo da će inflacija dovesti do neposrednog utjecaja na kvalitetu kreditnih plasmana – uvjeravaju iz HUB-a.

Ubrzava rast gotovinskih nenamjenskih kredita

RBA banka u svojim analizama ističe kako je tijekom 2021. godine dinamiku rasta kredita stanovništvu predvodilo je stambeno kreditiranje koje je uz povijesno niske kamatne stope na kredite i snažan rast cijena nekretnina bilo podržano i državnim mjerama za subvenciju stambenih kredita. S druge strane, potražnju za potrošačkim kreditima potiče rast cijena roba i usluga, pa se rast kreditne aktivnosti ubrzao prema kraju godine sukladno jačanju inflacije.

Ukupni krediti stanovništvu krajem veljače premašili su 142 milijarde kuna što predstavlja rast za 0,3 posto u odnosu na siječanj te 3,8 posto u odnosu na veljaču 2021. Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima krajem veljače iznosio je 54 posto.

Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, stambeni krediti su s iznosom od 68,3 milijardi kuna na kraju veljače bili za 0,5 posto viši u odnosu na siječanj. Njihov rast primjetno je manji nego što je bio tijekom provedbe novoga kruga programa državnog subvencioniranja stambenih kredita pa je na godišnjoj razini rast stambenih kredita usporio s 8,1 posto u siječnju na 7,7 posto u veljači. S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti su u veljači bili na razini od 53,4 milijardi kuna pri čemu se godišnja stopa rasta ubrzala na 2,5 posto (s 2,4 posto u siječnju). Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine uz kontinuirano ubrzanje dinamike rasta.

Na osnovi transakcija, prema navodima iz središnje banke, tijekom veljače nastavio se blagi rast stambenih (0,2 milijardi kuna) i gotovinskih nenamjenskih kredita (0,1 milijardi kuna) te su se tako na godišnjoj razini stambeni krediti nastavili usporavati (s 8,4 posto u siječnju na 8,0 posto u veljači), a gotovinski nenamjenski krediti tek su se blago ubrzali (s 3,3 posto na 3,4 posto). Time je godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu ostao na razini iz prethodnog mjeseca, +4,4 posto.

Kod potrošača smanjenje optimizma nepovoljno utječe na potražnju za srednjoročnim potrošačkim kreditima. No, ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima. Potražnja za dugoročnim stambenim kreditima zadržava se na visokoj razini zbog državnog subvencioniranja otplate stambenih kredita za mlađe dobne skupine. Očekujemo da bi se rast ukupnih kredita stanovništvu mogao kretati na razini inflacije.

Minusi se smanjuju zadnjih pet godina

U OTP- banci aktualni trendovi ukazuju na rast kreditne aktivnosti, neovisno o tome je li riječ o održavanju tekuće likvidnosti ili rješavanju stambenog pitanja. – Zanimanje je klijenata i za gotovinske i za stambene kredite u porastu. Najveći je porast evidentan u dijelu subvencioniranih stambenih kredita s obzirom na proljetni krug APN-a i zahvaljujući činjenici da se OTP banka u prethodnim krugovima prijava za APN pokazala kao pouzdan partner svojim klijentima kroz povoljne uvjete i brzi proces realizacije kredita – kažu u OTP-u.

Utjecaj inflacije nastoje minimizirati kontinuiranim praćenjem gospodarskih kretanja, a ovisno o istima reguliraju svoje kreditno poslovanje. Prilikom odobravanja kredita pristupa se individualno klijentu te shodno tome pružaju onaj proizvod koji je klijentu financijski najpristupačniji. – Kod odobravanja prekoračenja građanima nisu uočene značajne oscilacije u potražnji.  Provođenje standardnih provjera kreditne sposobnosti nije se mijenjalo u odnosu na dosadašnju praksu, kao ni kamatni i ostali uvjeti koji bi klijenta doveli u drugačiju, odnosno manje povoljnu situaciju od dosadašnje.

Poručuju da banka uvijek vodi računa o financijskoj stabilnosti i održivosti poslovanja svojih klijenata. – Udjel NPL-a bilježi blagi trend opadanja i ponovno želimo naglasiti kako uvijek napominjemo svim našim klijentima ako se nađu u drugačijoj životnoj situaciji koja može dovesti do poteškoća u servisiranju postojećih financijskih obveza, da se obrate banci kako bi se pronašlo zajedničko rješenje – zaključuju.

U Erste banci kažu kako su u prva tri mjeseca ove godine plasirali ukupno više od 1,2 milijardi kuna novih kredita, što je rast od 2,3 posto u odnosu na prva tri mjeseca 2021. Novi plasmani stambenih kredita iznosili su gotovo 400 milijuna kuna, što je čak 10 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. - Tome treba pridodati i kretanja u okviru nove tranše APN-a gdje Erste banka bilježi značajan interes klijenata, veći nego proteklih godina. No, ti će učinci biti vidljivi tek u idućim mjesecima. Kada je riječ o novim plasmanima gotovinskih kredita, oni su u prva tri mjeseca 2022. iznosili 754 milijuna kuna, što je otprilike na istim razinama kao i krajem ožujka 2021. godine. Nije se promijenila niti stopa rasta prekoračenja po tekućim računima - na kraju ožujka 2021. iznosila su 661,4 milijuna kuna, što je otprilike na istim razinama kao i krajem 2021. godine, kada su iznosila 662,4 milijuna kuna.

Kretanja u segmentu NPL plasmana u Erste banci i dalje bilježe stabilne, odnosno silazne trendove. Kod građana je udjel NPL plasmana krajem ožujka iznosio 6,3 posto u odnosu na 6,6 posto krajem 2021. Udjel NPL plasmana u segmentu stambenih kredita krajem ožujka 2022. iznosio je četiri posto, što u odnosu na kraj 2021., kada je iznosio 4,2 posto,  predstavlja blagi pad. Udjel NPL plasmana u segmentu gotovinskih kredita na kraju ožujka 2022. godine iznosio je 7 posto, što također predstavlja blagi pad u odnosu na kraj 2021. godine, kada je iznosio 7,4 posto – poručuju iz Erste dodajući da će kao odgovorna banka nastaviti monitorirati i kvalitetno upravljati kreditnim portfeljem, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući uravnoteženi pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju i potrebe svojih klijenata.

Očito, statistika zasad ne pokazuje znakove krize. Potvrđuju to i u HNB-u, uz naznaku da inflacija može pogoršati urednost otplate: ukupan je dug kućanstava u 2021. rastao umjerenom brzinom, ponajviše potaknut rastom stambenih kredita. Omjer se duga i BDP-a, nakon privremenog rasta u 2020., smanjio u 2021. zbog snažnog gospodarskog oporavka, i sada se nalazi na pretpandemijskoj razini od oko 35 posto BDP-a.

- Kod prešutnih i ugovorenih prekoračenja po tekućim računima kontinuirano se smanjuje korišteni iznos prekoračenja i to već pet godina. Od kraja 2016. do kraja 2021., kada su iznosili 6,1 milijardi kuna, pali su oko 15 posto, s udjelom od 4,4 posto u ukupnim kreditima kućanstvima. Gospodarski je oporavak povoljno djelovao na tržište rada i nominalne dohotke stanovništva, a udjel otplata duga u nominalnom dohotku kućanstava duže se vrijeme smanjivao zahvaljujući padajućim kamatnim stopama i rastu nominalnog dohotka. Međutim, realna masa plaća blago pada od kraja prošle godine zbog rastuće inflacije, što znači da kućanstva mogu manje uštedjeti ako žele zadržati istu razinu potrošnje, a to ujedno smanjuje i sposobnost urednog servisiranja duga.

Pad kredita s varijabilnim kamatnim stopama

No, mjera u kojoj bi dužnici doista mogli imati problema s urednošću otplata ovisit će o tome hoće li rast nominalnih dohodaka pratiti rast cijena, te o brzini i intenzitetu mogućeg porasta kamatnih stopa na kredite. Naime, nakon dugog razdoblja pada kamatnih stopa, proces normalizacije monetarne politike Europske središnje banke trebao bi postupno preokrenuti taj trend. To će utjecati na dužnike koji nemaju ugovorene kredite uz fiksne kamatne stope, kao i na one koji tek namjeravaju uzeti kredit – mišljenja su u HNB-u uz dodatak da intenzitet eventualnog pogoršanja kvalitete postojećih kredita kućanstvima pod utjecajem očekivanog rasta tržišnih kamatnih stopa donekle ograničava znatno smanjenje udjela kredita s promjenjivim kamatnim stopama u ukupnim kreditima kućanstvima tijekom posljednjih deset godina. Naime, prije 10 godina oko 90 posto svih kredita bilo je odobreno uz varijabilne kamatne stope, pa su gotovo svi potrošači bili izloženi riziku rasta kamatnih stopa u kratkome roku. Danas je takvih kredita oko 40 posto.

- Uz to, korištenje Nacionalne referentne stope (NRS) kao najviše zastupljenog referentnog parametra za određivanje promjenjivih kamatnih stopa moglo bi dodatno odgoditi i ublažiti prelijevanje strožih uvjeta financiranja na međunarodnim tržištima na domaće kamatne stope za postojeće dužnike. Naime, za razliku od EURIBOR-a, koji se razmjerno brzo prilagođava promjeni tržišnih uvjeta financiranja, NRS je vezan za troškove izvora financiranja banaka koji se uglavnom sastoje od domaćih depozita, pa bi trebao rasti sporije od EUROBOR-a. Također, uvođenjem eura smanjit će se rizici i regulatorni trošak za banke, pa bi intenzitet mogućeg porasta kamatnih stopa na domaćem tržištu zbog normalizacije monetarne politike ECB-a trebao biti blaži u odnosu na alternativnu situaciju ostanka izvan eurozone - poručuju.

Inače, udjel se neprihodujućih kredita kućanstvima u 2021. smanjio i to sa 7,2 posto na kraju 2020. na 6,5 posto na kraju 2021. Nakon što su tijekom početnog razdoblja pandemije porasli neprihodujući gotovinski krediti, u 2021. je zabilježen njihov blagi pad, dok udjel neprihodujućih stambenih kredita kontinuirano pada pod utjecajem priljeva novih kredita, iako u nominalnom iznosu neprihodujući stambeni krediti stagniraju.

01. prosinac 2022 10:39